Želite 420 kuna za pomoć i njegu u kući? E onda morate ispuniti ove nevjerojatne uvjete!

Uvjete koje država traži od starih, bolesnih i siromašnih umirovljenika kako bi im isplatila mizernih 420 kuna za pomoć i njegu u kući doista su nevjerojatni, baš kao i sam iznos doplatka s kojim je teško zamisliti osiguravanje jedne takve usluge na mjesečnoj razini. Upozorenja i zahtjevi za višim iznosima, blažim uvjetima i vraćanjem dostojanstva starijim članovima društva stižu iz Hrvatske komore socijalnih radnika!

Doplatak za pomoć i njegu trebao bi omogućiti starijim i bolesnim građanima da plate osobu koja bi im pomagala u svakodnevnim radnjama te ih na taj način izvući iz izoliranosti u starosti, nemoći i samoći. Pritom se misli na organiziranje prehrane, pripremu i uzimanje obroka, nabavu namirnica, čišćenje i pospremanje stana, oblačenje i svlačenje, održavanje osobne higijene te ostalo.

No, problem su pritom iznosi, koji u punom opsegu iznose 600 kuna, a u smanjenom 420 kuna, uz vrlo strogo postavljene uvjete. Naime, pravo na doplatak za pomoć i njegu u kući došlo je u sustav socijalne skrbi iz mirovinskog sustava u kojemu je bilo priznavano uz mirovinu u onim slučajevima kada je dolazilo do pogoršanja zdravstvenog stanja korisnika mirovine. Ti iznosi u mirovinskom sustavu bili su puno veći.

Stroži uvjeti za doplatak od 420, nego za 600 kuna

Da bi se ostvarilo pravo na 600 kuna potrebno je ispuniti zdravstvene kriterije koje utvrđuje Zavod za vještačenje. Tako pravo na puni opseg doplatka imaju osobe s težim oboljenjima, a ostali zakonski kriteriji su da nemaju sklopljen ugovor o doživotnom ni dosmrtnom uzdržavanju, da nisu smještene u ustanovu i da ne ostvaruju isto pravo putem HZMO-a te pravo na osobnu invalidninu.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

No, za 420 kuna dodatka kriteriji su još i veći. Osim ovih navedenih, uzimaju se u obzir i kriteriji kao što su posjedovanje druge kuće ili stana osim one u kojemu osoba stanuje, a koju bi mogla otuđiti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za pomoć i njegu te posjedovanje poslovnog prostora koji se ne koristi za obavljanje registrirane djelatnosti. Nadalje, gleda se i prosječan iznos prihoda samca koji ne smije prelaziti iznos od 1.250 kuna, odnosno svih članova kućanstva od 1.000 kuna po članu u prethodna tri mjeseca prije mjeseca u kojemu je podnesen zahtjev.

Iz Hrvatske komore socijalnih radnika upozoravaju na totalni apsurd da 600 kuna mjesečno ostvaruju osobe s težim oboljenjima bez obzira što imaju veće prihode, što su vlasnici nekoliko nekretnina ili poslovnih prostora. S druge strane, pravo na 420 kuna mjesečno neće moći ostvariti  bolesne osobe, samci koji imaju niske mirovine, ali veće od 1.250 kuna mjesečno, kao i one bolesne osobe koje žive s nekim, a to su u pravilu umirovljenici s niskim mirovinama pa im prihodi prelaze  1.000 kuna po članu kućanstva.

“Takvo zakonodavstvo je nepošteno, zakida najsiromašnije i najbolesnije članove našeg društva i pod hitno se mora mijenjati” – poručuju socijalni radnici.

Naknade podići na barem 750 i 1.000 kuna mjesečno

Iz Komore stoga predlažu da se svim osobama kojima Zavod utvrdi odgovarajući zakonom propisan stupanj narušenosti zdravstvenog stanja, a koji nemaju sklopljen ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, koji imaju jednu nekretninu u kojoj žive, nemaju poslovni prostor i koji su smješteni po privatnoj osnovi u domove socijalne skrbi ili druge ustanove, omogući ostvarivanje prava na doplatak za pomoć i njegu, a da prihodovni cenzus iznosi 4.000 kuna po samcu, odnosno članu kućanstva umjesto sadašnjih 1.250 i 1.000 kuna.

“Time bi ti iznosi pomogli u zbrinjavanju velikog broja korisnika, jer bi njime doplatili naknade za smještaj u domove. Visina naknade je zaista niska i da bi ostvarila svoj smisao trebala bi iznositi najmanje 750 kuna mjesečno, a u punom iznosu barem 1.000 kuna mjesečno.

Time bi se doista pomoglo velikom broju korisnika zbrinjavanju, uključivanju u svakodnevni život, a korektnim i poštenim odnosom zajednice bi se vratilo dostojanstvo starijim i siromašnim članovima zajednice kao i članovima njihovih obitelji” – poručuju iz Komore socijalnih radnika.