Veća ulaganja fondova povećala bi mirovine, no isplati li se ulagati u državne tvrtke?

Vlada želi veća ulaganja obaveznih mirovinskih fondova u državne tvrtke i njezine infrastrukturne projekte, što bi dovelo do većih prinosa OMF-ova, a samim time i većih mirovina. No, stručnjaci upozoravaju da država prvo mora napraviti reda u svojim poduzećima. Koliko bi takva ulaganja doista bila isplativa, pokazat će tek skupa analiza.

Veći prinosi obaveznih mirovinskih fondova (OMF) rezultirali bi većom mirovinom iz drugog mirovinskog stupa. Jedan od načina su veća ulaganja pa Vlada u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021. do 2026. godine predlaže „snažnije uključivanje mirovinskih fondova u infrastrukturne projekte te veća ulaganja u poduzeća u vlasništvu Hrvatske“.

Država treba maknuti prste iz poslovanja “svojih” tvrtki

S tim će ciljem neovisni stručnjaci izraditi stručnu studiju o isplativosti ulaganja OMF-ova u tvrtke u vlasništvu Hrvatske u kojima je pokrenuta ili planirana privatizacija. Ta studija predstavlja „znatan trošak mjere“ koji je za sve aktivnosti vezane uz mirovinski sustav u Planu oporavka

procijenjen na 22,66 milijuna kuna. Početkom 2024. godine Vlada bi trebala dobiti kompletan uvid u isplativost ulaganja OMF-ova.

Marijana Bađun s Instituta za javne financije ističe kako se nada da Vlada ima u vidu analizu korporativnog upravljanja u državnim poduzećima koju je naručila od OECD-a i objavljena je u lipnju 2021. godine. Naime, OECD-ovi zaključci i preporuke iz ove analize ne ulijevaju optimizam. Osim brojnih nedostataka u regulatornom okviru, problema s vlasničkom

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

strukturom, nejasnoćama u vezi s opsegom tržišnih i netržišnih ciljeva, temeljni je nedostatak ograničena uloga nadzornih odbora koji nisu neovisni niti su odgovorni za korporativni nadzor.

Analiza pokazuje da u praksi brojna poduzeća u državnom vlasništvu funkcioniraju kao produžetak nadležnih ministarstava ili djeluju prema diskrecijskim odlukama uprave (čije predstavnike imenuje država, a ne nadzorni odbor). Stoga su to problemi koje je potrebno riješiti prije početka ulaganja OMF-ova.

Također, OMF-ovi već sada mogu ulagati u infrastrukturne projekte na području Hrvatske, ali preduvjet je da Vlada odredi projekt kao infrastrukturni, što dosad nije učinjeno.

“Nema rasta mirovina bez kvalitetnijih ulaganja”

Predsjednik Udruge članova obaveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova, Andrej Grubišić za N1 je objasnio zašto se njegova udruga zalaže za liberalizaciju ulaganja mirovinskih fondova.

“75 od 100 kuna vašeg ulaganja odlazi u protočni bojler prvog stupa, za sadašnje umirovljenike. Sljedećih 15 kuna je uloženo u obveznice RH, nema ekonomista koji će podržati takvu izloženost jednom izdavatelju. Nema rasta mirovina bez kvalitetnijih ulaganja” – istaknuo je Grubišić.

Većinu imovine mirovinskih fondova, koja je već veća od 119 milijardi kuna, sada čine državne obveznice. Udio domaćih državnih obveznica u neto imovini u lipnju ove godine bio je 58,8 posto, inozemnih državnih obveznica 3,1 posto, a udio domaćih korporativnih obveznica 1,4 posto.