Umrlo više od 31 tisuće umirovljenika, godina još gora od crne 2020.

Hrvatska će doseći rekordnu smrtnost s kojom smo zaključili pandemijsku 2020. godinu. Čak 56.677 ljudi umrlo je lani, osam posto više nego 2019., najviše od kraja Drugog svjetskog rata! Ono što je zabrinjavajuće jest da je među njima 54.578 umirovljenika pa je jasno da je pandemija odnijela uglavnom starije živote. Pojačana smrtnost dogodila se tek krajem godine pa su brojke mogle biti i gore, a upravo takva slika prijeti nam sada.

Nakon rekordne smrtnosti od 56.677 slučajeva lani, ove godine prijeti nam još crnji scenarij. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, do kraja srpnja bez mirovine zbog smrti u 2021. ostao je već 31.371 korisnik! Ako taj podatak usporedimo s onim iz istog razdoblja prošle godine, onda vidimo kako je riječ o čak 5.301 umrlom umirovljeniku više!

Konačna slika ovisit će o jeseni i zimi

Lani se crna brojka, dakle, kretala na razini od oko 26.000 umrlih umirovljenika, a tako je manje-više bilo i u prethodnim godinama. Hrvatska se sada suočava s preko pet tisuća umrlih starijih građana više već na polovini godine.

Na kraju 2020. imali smo 54.578 umrlih umirovljenika te po prvi put više umrlih, nego onih koji su te iste godine otišli u mirovinu. Da bi stvar bila gora, na tu sliku utjecale su gotovo u potpunosti brojke sa samog kraja, najviše u prosincu. Tada je zabilježen najveći broj umrlih ikad u jednome mjesecu, čak 7.395 njih. U odnosu na prosinac 2019. to je povećanje od 77,3% ili 3.225 umrlih više, pokazali su podaci Državnog zavoda za statistiku.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

No, crni niz pojačane smrtnosti samo se nastavio u narednim mjesecima. Koliko će slika u konačnici biti kobna, ovisit će o ovoj jeseni i zimi, no sasvim je sigurno da je već sada gora nego lani.

Novih umirovljenika u odnosu na umrle 1.200 manje

Novih umirovljenika i sada je manje od onih koji su umrli, njih 30.081, odnosno oko 1.200 manje. Prošle se godine do kraja srpnja umirovilo nešto manje građana nego sada, njih 28.607, dok ih je 2019. bilo oko 400 više, na što je u prvom redu utjecala mirovinska reforma.

Prema podacima DZS-a za lipanj ove godine, umrlo je 16 posto osoba više nego što iznosi petogodišnji prosjek za isti mjesec. U čitavom razdoblju pandemije umrlo je dosad 13 posto osoba više nego prije nje.

Naravno da se razlika u broju umrlih ne može jedino pripisati zarazi koronavirusom, no indirektno može, s obzirom da je u pandemiji narušen zdravstveni standard građana, prije svega zbog slabije dostupnosti zdravstvenih usluga.