Odluka o trećoj dozi u petak: Preporuka je cijepiti korisnike domova za starije?

U Hrvatskoj se sve više raspravlja o apliciranju treće doze cjepiva protiv virusa koja je uglavnom usmjerena na one ljude koji su se cijepili među prvima.

U Hrvatskoj je cijepljeno 51 posto odraslog stanovništva, poprilično manje nego u Europskoj uniji koja se jučer pohvalila da je na razini Unije cijepljeno 70 posto odraslih. I dok je tempo cijepljenja poprilično usporio (dnevno se posljednjih dana s prvom dozom cijepi nešto više od tri tisuće građana), a sve se više priča o cijepljenju s trećom dozom koju bi trebali dobiti oni koji su među prvima primili cjepivo u Hrvatskoj. Razlog tomu je što zaštita, barem tako razina antitijela pokazuje, s vremenom opada, a treća doza bi trebala pokriti starije, one s težim kroničnim bolestima i imunokompromitirane.

Službeni stav Hrvatske o cijepljenju trećom dozom očekuje se u petak, piše Jutarnji list. Trećom dozom u Europi već cijepe Belgija, Slovenija, Mađarska, Francuska, Austrija i Luksemburg, iako je Europska agencija  za lijekove poručila kako još nema dovoljno podataka za takvu preporuku. Treća doza se najavljuje i u Njemačkoj, Danskoj, Češkoj, Grčkoj, Cipru, Švedskoj i Poljskoj, no i te države poručuju kako će treću dozu dobiti imunokompromitirani kod kojih ni prve dvije doze cjepiva nisu imale potpun učinak zaštite.

Epidemiolog i koordinator Povjerenstva za sprječavanje i suzbijanje epidemije COVID-19 nad starijim osobama Branko Kolarić prošloga je tjedna najavio rezultate analize u kojem se ispituje imunitet cijepljenih korisnika domova koji su se cijepili prije šest-sedam mjeseci.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

“Vjerojatno će se pokazati da je ta treća doza potrebna kod većine korisnika jer učinkovitost cjepiva s dobi brže pada. U domovima za starije u Zagrebu imali smo 50 zaraženih covidom-19 od kojih je troje umrlo. Dvoje umrlih je bilo cijepljeno, ali valja reći da se radi o ljudima starijima od 85 godina s kroničnim bolestima”, poručio je Kolarić za Jutarnji list.