Ministarstvo o sve većem udjelu korisnika najniže mirovine: Pratimo kretanja, poduzimamo mjere

Hrvatska je u proteklim godinama među novim umirovljenicima zabilježila značajan rast onih kojima se određuje najniža mirovina. Pitali smo resorno ministarstvo kako komentiraju taj podatak i što planiraju napraviti po tom pitanju.

Svaki četvrti umirovljenik u Hrvatskoj prima najnižu mirovinu. Radi se o zaštitnom institutu za one osiguranike koji su tijekom radnog staža imali male plaće, a mirovine bi im na temelju radnog staža i ostvarenih plaća bile još manje pa im država garantira 71,53 kunu mirovine po svakoj godini radnog staža.

Iako ih je u ukupnoj statistici 25 posto, u periodu od 2016. do 2020. zabilježen je značajan skok novih umirovljenika kojima se dodjeljuje najniža mirovina tako da njihov udio u ukupno umirovljenima prešao 40 posto. 

Pitali smo resorno Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike kako komentiraju ove podatke i planiraju li možda intervenciju u zakonodavstvo kako bi ovaj trend zaustavili. Pomalo iznenađujuće, u 2021. godini došlo je do drastičnog pada umirovljenika koji su završili s najnižom mirovinom. U 2020. ih je među umirovljenima te godine bilo 41,93 posto, a u 2021. samo 24,6 posto, odgovaraju iz ministarstva.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

“Želimo naglasiti kako se institutom najniže mirovine u mirovinskom sustavu generacijske solidarnosti osiguranicima na temelju načela solidarnosti osigurava donja razina prava iz mirovinskog osiguranja, odnosno odgovarajuća razina prihoda u starosti koju si tu razinu prava nisu mogli osigurati temeljem svojih prihoda ostvarenih za vrijeme rada.

Radi se o zaštitnom instrumentu unutar generacijske solidarnosti, kojim se kroz načelo solidarnosti provodi i redistribucija sredstava korisnika s višim primanjima na korisnike s nižim primanjima”, odgovaraju iz Ministarstva.

Podsjećaju kako su uvođenjem mirovinske reforme u srpnju 2019. jednokratno povećali najniže mirovine za 3,13 posto te kako je ona u proteklih pet godina (uglavnom redovnim usklađivanjima mirovine) porasla 23 posto. Najavljuju i nova povećanja najniže mirovine od ukupno 3 posto, no korisnici će se morati načekati:

“Za sada, osim postupnog povećanja najniže mirovine od 3 posto (od 1. siječnja 2023. za 1,5 posto i od 1. siječnja 2025. za 1,5 posto) predviđenog Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021.-2026., nisu planirane dodatne intervencije u institutu najniže mirovine.

Međutim, Ministarstvo kontinuirano prati kretanja u mirovinskom sustavu te pravodobno poduzima mjere usmjerene na povećanje adekvatnosti mirovine, dugoročne održivosti sustava te prilagodbe mirovinskog sustava kretanjima na tržištu rada i gospodarskim prilikama”, zaključuju iz Ministarstva.