Umirovljenica: "Radila sam dva mjeseca, ubila se od posla za 1.800 kuna"

Rade li umirovljenici zašto što žele ili zato što moraju? Ako gledamo visinu mirovine, visinu plaće koju zarade i poslove koji im se nude, onda prevaga ide na stranu nužde kako bi se preživjelo.

“Radila sam dva mjeseca, ubila sam se od posla i dobila 1.800 kuna. Sramota, još su mi smanjili mirovinu sa 1.100 na 900 kuna. I što je najgore, čekala sam tu mizeriju od mirovine dva mjeseca da mi isplate” – napisala je na Facebooku umirovljenica iz Zadra.

Šira prava slaba su utjeha ako poslodavci ne cijene rad

Bilo je to 1. kolovoza 2021. godine, na dan kada su donesene izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju kojima su ukinu­te diskriminirajuće odredbe za obiteljske umirovljenike i korisnike najnižih miro­vina koji se zaposle do polovice radnog vremena. Naime, do donošenja izmjena tog zakona u slučaju zaposlenja obiteljski umirovljenici su gubili pravo na isplatu mirovine, a onima s najnižim mirovinama ista se penalizirala i umanjivala.

Čak 74 posto umirovljenika radi jer im fali novca, zaposleni na slabo plaćenim poslovima

“Gospođa je očito korisnica najniže miro­vine, pa da je kojim slučajem radila nakon 1. kolovoza prošle godine ipak joj se ne bi oduzelo tih 200 kuna. No, slaba joj je to utjeha, jer se opekla s poslodavcem koji očito nije cijenio njezin rad i još je kasnio s isplatom. Pravo na zapošljavanje do polovice radnog vremena bez gubitka mirovine uvedeno je 2014. godine, ali samo za starosne i invalidske umirovljenike, da bi se 2019. nakon lobiranja umirovljeničkih udruga pravo proširilo i na prijevremene umirovljenike” – ističe za Glas umirovljenika SUH-ov tajnik Igor Knežević.

Zadnji su na red došli obiteljski umi­rovljenici te su izmjene zakona logično dovele i do povećanja broja zaposlenih umirovljenika, pa je tako krajem srpnja 2021. bilo zaposleno 15.665 umirovljenika prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (starosni i prijevremeni umirovljenici), a krajem veljače 2022. njih 17.082, u što su uključeni i obiteljski umirovljenici, odnosno oko 1.400 više.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Vlada procijenila da će broj radnika porasti za 4.000

Rad u mirovini sve popularniji: Zaposlilo se više od 1.000 umirovljenika!

“Ipak, procjene su bile da bi broj tre­bao porasti i za 4.000 tisuće već do kraja 2021. godine, no to se nije ostvarilo, možda zbog pandemije, no možda i zbog toga što su velika većina (93 posto) obiteljskih umirovljenika žene, koje uglavnom ako mogu i/ili moraju raditi obično rade na crno. Primjerice čuvaju djecu, čiste stubi­šta i stanove, skrbe o starijim osobama. Dakako, one prihvaćaju raditi na crno, ne jer žele, već jer im poslodavci ne žele ili ne mogu platiti doprinose” – upozorava Knežević.

Kad se spomenutim skupinama za­poslenih umirovljenika prema ZOMO-u dodaju i zaposleni umirovljenici iz područja invalidskih, braniteljskih i bivših djelatnih vojnih osoba dolazimo do broja od 19.692 zaposlena umirovljenika, što čini tek 1,6 posto od 1,2 milijuna evidentiranih umi­rovljenika u Hrvatskoj.

Taj postotak na razini Europske unije doseže visokih 15 posto, dok je u SAD-u veći od 20 posto.

“Dok rad umirovljenicima u EU predstavlja stvar prestiža i doprino­sa društvu iskustvom i znanjem, kao i socijalizaciji kako bi se spriječila samoća, u Hrvatskoj većina umirovljenika radi jer su u financijskim problemima, te im za­pošljavanje nije izbor, već nužda kako bi preživjeli” – konstatira Igor Knežević iz Sindikata umirovljenika Hrvatske.