Medijske navike Hrvata: Najviše vjeruju javnoj televiziji i tisku, ali tisak rijetko čitaju

Europski parlament objavio je Eurobarometar anketu o medijima i vijestima za 2022. godinu iz koje možemo vidjeti kako je televizija glavni izvor vijesti, pogotovo za starije građane. Zanimljivo, najmanje vijesti pronalaze u tiskanim medijima, gotovo tri puta manje nego na društvenim mrežama.

Anketa o medijima i vijestima za 2022. godinu Europskog parlamenta otkriva detalje o tomu kako Hrvati konzumiraju medije, a rezultati pokazuju dominaciju tradicionalnih medija. Televizija i u Europi i u Hrvatskoj predstavlja glavni izvor informiranja (75%) što je osobito izraženo kod starijih građana kod kojih je TV primarni izvor vijesti (84% u Hrvatskoj, 85% u EU). Televizija je zapravo vodeći izvor informiranja u svim dobnim skupinama, ali kod mlađe publike od 15 do 24 godine 59 posto Hrvata najčešće vijesti saznaje putem televizije.

Nakon televizije, u Hrvatskoj slijede internetski portali (48%) pa društvene mreže (42%), radio (30%) i tek na kraju pisani (tiskani) mediji (16%). Građane najviše zanimaju nacionalne političke teme (50%), europska i međunarodna pitanja (46%) kao i lokalne vijesti (47%).

Podaci pokazuju da stariji kaskaju što se tiče informiranja putem društvenih mreža – 46% ispitanika u dobi od 15 do 24 informira se putem društvenih mreža u odnosu na 15% starijih od 55 godina.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Digitalni umirovljenici

Iako su tradicionalni izvori vijesti važni – posebice televizija – 88 % ispitanika dobiva barem neke vijesti putem pametnog telefona, računala ili prijenosnog računala. 43 % ispitanika koristi internetske stranice kao izvor vijesti (npr. internetske stranice novina) za pristup vijestima online, a 31 % čita članke ili objave koji se pojavljuju na njihovim društvenim mrežama. Pristup informativnim objavama putem društvenih mreža još je važniji mladima (43 % osoba u dobi od 15 do 24 godine u odnosu na 24 % ispitanika starijih od 55 godina).

Plaćanje informativnog sadržaja na internetu i dalje je iznimka jer je 70 % onih koji pristupaju vijestima na internetu spremno koristiti samo besplatni sadržaj vijesti ili usluge vijesti na internetu.

Mirovina.hr je primjerice portal koji okuplja stotine tisuća umirovljenika svakoga mjeseca. Četvrtina domaće publika na hrvatskim digitalnim medijima starija je od 55 godina, a 90 posto naših korisnika vijesti čita putem mobilnih uređaja.

Hrvati najviše vjeruju javnoj televiziji i radijskim postajama

Na pitanje kojim izvorima vijesti najviše vjeruju, Hrvati su na prvo mjesto (39%) smjestili javne televizijske i radijske postaje, uključujući njihovu prisutnost na internetu. Slijedi tisak i njihova prisutnost na internetu (26%), privatne televizije i radio (23%),osobama, grupama ili prijateljima koje prate na društvenim mrežama (19%), ostalim platformama za vijesti na internetu, blogovi i podcasti (14%), YouTubeu ili sličnim video platformama (12%) te na koncu influencerima (5%).

Izloženost dezinformacijama

Više od četvrtine ispitanika (28 %) smatra da su u posljednjih sedam dana vrlo često ili često bili izloženi dezinformacijama i lažnim vijestima. Ispitanici u Bugarskoj općenito su najskloniji odgovoriti da su često bili izloženi dezinformacijama i lažnim vijestima u posljednjih sedam dana, pri čemu 55 % ispitanika procjenjuje da su „vrlo često” ili „često” izloženi, dok su ispitanici u Nizozemskoj najmanje skloni takvim izjavama (3 % „vrlo često” i 9 % „često” odgovora).

Većina ispitanika uvjerena je da može prepoznati dezinformacije i lažne vijesti: 12 % njih se osjeća „vrlo samouvjereno”, a 52 % „prilično samouvjereno”. Razina povjerenja u razlikovanje stvarnih i lažnih vijesti smanjuje se s godinama i povećava s razinom obrazovanja.