Jeste li znali da loša oralna (ne)higijena može povećati rizik od dobivanja Alzheimerove bolesti?

Milijarde ljudi boluju od neke oralne bolesti, najčešće zubnog karijesa, koji se smatra najraširenijom bolesti zubi. Razna istraživanja su pokazala kako loša oralna higijena, točnije bakterije u ustima, utječu i na veći rizik od pojave Alzheimerove bolesti ili bilo koje druge vrste demencije.

Alzheimerova bolest je najčešća demencija te po izračunima Svjetske zdravstvene organizacije u svijetu svakih sedam sekundi jedna nova osoba oboli od ove bolesti. U Hrvatskoj se procjenjuje da oko 100.000 ljudi ima demenciju, dok 70 posto njih ima Alzheimerovu bolest. Ova brojka toliko ne čudi, s obzirom na to da je zdravlje zuba kod Hrvata je zabrinjavajuće.

Koliko često Hrvati peru zube?

Oralna higijena kod Hrvata je poprilično loša, KEP indeks, odnosno indeks koji prati učestalost karijesa kod djece i mladih, kod Hrvata iznosi 4,18, dok ne bi trebao biti veći od 1.5 kod dvanaestogodišnjaka. Jednako tako, nešto starije statistike pokazuju kako Hrvati zube peru svaki peti dan. Upravo to utječe na pojavu karijesa kojeg uzrokuju bakterije u usnoj šupljini te nedovoljna higijena zubi. S druge strane, bakterije u usnoj šupljini su, po istraživanjima, zaslužne za veću opasnost od razvoja Alzheimerove bolesti.

Loša higijena zubi i Alzheimer

U ustima se nalazi oko 700 različitih vrsta bakterija, među kojima su one koje uzrokuju bolesti zubnog mesa. Bolesno zubno meso nastaje zbog neredovitog pranja zubi, infekcija, karijesa, krvarenja zubi ili ispadanja zubi. Bakterija i upalne molekule koje izazivaju ova stanja mogu putovati iz usta, preko krvotoka pa sve do mozga. Upravo te bakterije su povezane s razvojem Alzheimerove bolesti. Glavni krivac je bakterija nazvana Porphyromonas gingivalis koja u mozgu ispušta enzime gingipaine koji mogu utjecati na funkcioniranje mozga, uništavaju stanice i dovode do gubitka pamćenja.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Ovo je dokazano i proučavanjem mozga 53 osoba kojima je dijagnosticirana Alzheimerova bolest, a kod njih je pronađena visoka razina ove bakterije.

Drugo istraživanje je pokazalo kako osobe kojima nedostaje više zubi imaju i 28 posto veću šansu za razvijanjem bilo koje vrste demencije. Pokazalo se i kako osobe koje nemaju svoje zube, imaju oko 40 posto veću šansu za razvojem demencije, dok s druge strane, osobe koje su imale protezu nisu imale veću šansu za pojavom demencije od osoba kojima ne nedostaju zubi.

U Hrvatskoj postoji više od 80 posto osoba koje imaju Alzheimerovu bolest, ali im ona nije dijagnosticirana. Više o tome možete pročitati u intervjuu s tajnicom Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest ovdje.

Kako loša higijena zubi utječe na pojavu Alzheimera?

Drugi problem koji se javlja je i gubitak zubi koji se također povezuje s većom šansom od pojave demencije. Ne zna se točan razlog povezanosti gubitka zubi i demencije, ali znanstvenici pretpostavljaju kako se radi o tome da zbog manjka zubi osobe ne mogu jesti određenu hranu pa dolazi i do manjka unošenja vitamina i minerala u tijelu, kemijske neravnoteže ili promjene u mozgu koje utječu na rad mozga.

Jednako tako, loša oralna higijena može biti posljedica Alzheimera, s obzirom na to da osobe koje boluje od ove bolesti često zaboravljaju obavljati svakodnevne rutine, među koje spada i pranje zubi.

Srećom, 90 posto bolesti usne šupljine je moguće spriječiti, u čemu ključnu ulogu igra oralna higijena, koja uključuje pravilno pranje zubi i korištenje zubnog konca te redoviti pregledi kod stomatologa.