Nezaustavljivi trijumf emojija: Popularni 'smajlić' proslavio 40. rođendan i korišteniji je nego ikad

Kada je Scott E. Fahlmann 19. rujna 1982. napisao prvog smajlića pokušavši riješiti svađe među kolegama na sveučilištu, nije ni slutio da će stvoriti jedan savim novi oblik digitalne komunikacije. Sredstvo koje je stvoreno kako bi odagnalo nedoumice oko shvaćanja napisanoga danas i samo stvara tisuće konteksta koji ovise o nečijem shvaćanju pojedinog ‘smajlića’.

Često se govori da je digitalna komunikacija lišena emocija, jer ne pokazuje osobu, njene geste, mimike i osjećaje. No, još prije pojave interneta nastalo je rješenje toga problema. Sve je počelo na američkom Sveučilištu u Pittsburghu 19. rujna 1982. godine. Tada je računalni stručnjak Scott E. Fahlman došao na ideju kako riješiti nesporazume koji su se događali tijekom komunikacije putem sveučilišnog sustava BBS.

Kombinacijom dvotočke, minusa i zatvorene zagrade stvorio je 🙂, “smješka” ili “smajlića”, prvi od tisuća emotikona ili emojija koji su sa širenjem DARPA-e, a zatim interneta preplavili virtualni svijet te dali osjećaje i novi kontekst natipkanim riječima na ekranu.

Nadomjestak za mimiku, geste i ton

U komunikaciji licem u lice, govornikova mimika, geste i ton važni su za razumijevanje onoga što želi naglasiti, na primjer ironiju. To je pogotovo postalo važno u vrijeme razdvojenosti zbog pandemije koronavirusa, gdje je jedan od rijetkih oblika komunikacije bilo i dopisivanje.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

– Njima se naglašava kako treba razumjeti neku izjavu, rekla je za Frankfurter Rundschau lingvistkinja Erika Linz sa Sveučilišta u Bonnu koja istražuje jezik i komunikacije u digitalnim medijima.

Emotikoni sami stvaraju nova shvaćanja

Fahlmann je ranije objasnio kako je na tu ideju došao jer je sveučilišni računalni sustav koristila hrpa sarkastičnih štrebera. Često bi taj sarkazam bio krivo shvaćen pa je dolazilo do “ratova riječima”. Tada je nekome palo na pamet da sve napisano označi šalom, no mnogi su mislili kako je ta ideja zapravo šala. Fahlmann je “smješka” opisao kao privremenu zabavu, no ona je uzela maha i postala globalno popularna.

– Trijumf emojija je nezaustavljiv. Oni se danas ne koriste samo za označavanje načina na koji neku izjavu treba shvatiti, nego i sve više zamjenjuju znakove interpunkcije. Kada se ikonicu koristi umjesto točke na kraju rečenice, na primjer, njezino značenje postaje ekspresivno, objasnila je lingvistkinja Linz.

Međutim, to nikada neće u potpunosti ukloniti rizik od nesporazuma, smatraju stručnjaci, jer čak i značenje emojija može ponekad biti dvosmisleno. Uz to, ljudi su ih skloni koristiti u različitim kontekstima misleći pritom na različita značenja. Možda je baš zato jednostavna Fahlmannova ideja uhvatila korijen i proširila se diljem planeta.