Beroš o zdravstvenoj reformi: 'Cilj reforme je održiv zdravstveni sustav s pacijentom u središtu'

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu predstavljeni su prijedlozi i kritike na Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakon o zdravstvenoj zaštiti o kojima je pričao ministar zdravstva Vili Beroš. Rekao je kako će prijedlozi reforme dalje ići na čitanje u Hrvatski sabor, ali i kako je za reformu potreban konsenzus.

Završila je javna rasprava o izmjenama zakona o zdravstvu. Na Zakon o primarnoj zdravstvenoj zaštiti stiglo je oko 1.152 primjedbe, a ministar Beroš je iznio o čemu se sve pričalo na sastanku i ponovno otkrio sve važne promjene koje će se dogoditi u zdravstvu.

Zdravlje uvijek na prvom mjestu

Na samom početku je ministar istaknuo kako je zdravlje iznimno važno i kako je cilj same reforme unaprijediti zdravstveni sustav. Predstavljeni su i pravci kretanja u kojima će ići sama reforma, a pozvao je i druge da izraze svoj stav. O svim promjenama koje su najavljene u reformi zdravstva pisali smo ovdje. 

– Nakon završetka javnog savjetovanja htio sam prvo vama iznijeti neka promišljanja, stvari koje smo izmijenili, a sljedeći korak je parlamentarna rasprava u dva čitanja. Imamo vremena da još jednom svi zajedno sagledamo pravce kretanja i jesu li nam prihvatljivi, rekao je ministar odmah na početku.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Pacijent u središtu

Beroš je poručio i kako imamo financijsku neodrživost zdravstvenog sustava, ali i organizacijsku neodrživost i kako ne smije sve ostati po starom i upravo zato su potrebne promjene u zdravstvenom sustavu koji će biti usmjeren pacijentu, koji sada jednostavno mora biti u središtu.

– Želimo izmijeniti hrvatski zdravstveni sustav. Osnovni cilj reforme je održiv zdravstveni sustav s pacijentom u središtu. Možemo pričati o drugim pitanjima, ali pacijent mora biti u središtu, istaknuo je.

Preventivni pregledi prvo za osobe starije od 40 godina

Ministar Beroš osvrnuo se na tri poluge reforme, pri čemu je dodao kako je reforma jedan dinamičan proces.

– Prva je izmjena i dopuna zakona, druga je mreža javnozdravstvene službe, odnosno izmjena iste, a treća je izmjena odluke o osnovama za ugovaranje zdravstvene zaštite, poručio je.

Dotaknuo se i već najavljenih preventivnih pregleda koji će prvo krenuti za starije osobe. Otkrio je kako će osnovana radna skupina determinirati koje će skupine s obzirom na dob i spol i u kojem vremenskom periodu provoditi specifične preglede s obzirom na učestalost kroničnih bolesti.

– Moramo vratiti fokus na prevenciju i ranog otkrivanja bolesti, u što spadaju preventivni zdravstveni pregledi koji će provoditi s obzirom na dob i spol, a započet će sa starijim dobnim skupinama, starijima od 40 godina koji u zadnje dvije godine nisu bili kod svojeg liječnika primarne zaštite i oni će se prvi pozivati na preglede, rekao je Beroš.

Puno pritužbi na rad mladih liječnika

Resorni ministar je naveo da je u javnom savjetovanju najviše prigovora bilo na jednu godinu rada u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

– Obaveza rada u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i tu je bilo prijepora. Odlučili smo promijeniti koncept, s činjenicom i tendencijom da suština ipak ostane ista, a to je pružanje dodatne edukacije mladim liječnicima, dodatno skupljanje iskustva, ali to ne moraju provesti kroz godinu dana. Prihvatili smo prijedlog i godina dana neće biti obavezna. Formirat ćemo određeni pravilnik, uvest ćemo dodatne bodove za specijalizacije. Mladi liječnici će sudjelovati u izradi programa da bi regulirali Nacionalni plan za mlade liječnike, objasnio je Beroš.

Komentirao je i regulaciju privremene nesposobnosti za rad, odnosno bolovanja.

– Ostajemo pri početnom prijedlogu. Pri tome će kontrolori HZZO-a imati novu ulogu u kojoj će moći zaključivati bolovanje. Novčane kazne ostaju i za pacijente i za liječnike, kao i do sada. Trošak neopravdanih bolovanja na ovaj način može ići u druge svrhe, kazao je ministar.

Riješit će se i problem lista čekanja

-Kada je riječ o obveznom zdravstvenom osiguranju, ostaje osnovna i dopunska lista lijekova s novim regulacijama o objavi cijene, za razliku od prijedloga da se liste objedine. Posebno skupi lijekovi se posebno reguliraju, što mislimo da je nasušna potreba”, rekao je.

-Pacijenti imaju pravo na zdravstvenu uslugu. Moraju dobiti mogućnost ocjene zadovoljstva uslugom koju su primili. To je poticaj objema stranama da još bolje surađuju, rekao je Beroš te spomenuo kako je svjestan da svugdje nedostaje sestra i liječnika, a najavio je kako će se riješiti i taj problem boljim upravljanjem, administracijom i integracijom.

Dotakao se i listi čekanja, o kojima smo nedavno pisali ovdje. Naime, kako bi se riješio ovaj problem uvela bi se evidencije radnog vremena svih radnika. Točnije, jasno bi se definirao početak, završetak i raspored radnog vremena čime bi se spriječilo da liječnici rade i privatno, a time bi se onda više radilo i trebale bi se smanjiti liste čekanja.

-Ova administracija će napraviti sve da se ulovi u koštac s listama čekanja, alata imamo. Ravnatelji moraju voditi računa o radnom vremenu u zdravstvenim ustanovama, istaknuo je ministar.

Za kraj je rekao kako su zakotrljali grudu promjena i kako želi da se ona dalje giba.