Portal mirovina.hr nedavno je uveo sustav pretplate kojim zaključavamo dio članaka. Sad godišnju pretplatu možete kupiti uz čak 50 % popusta.
12:00 13 d 01.06.2026

Foto: Pixabay
Iako će izbori i to u tri navrata (europarlamentarni, parlamentarni i predsjednički) uslijediti tek 2024., mnogo prašine se podiglo ovih dana oko samog izbornog procesa. Osim što oporba ponovno tvrdi da su izborne jedinice neustavne i predlaže njihovo ukidanje ili prekrajanje, istraživanje javnog mnijenja HRejting pokazalo je kako HDZ i dalje ima značajnu prednost spram ostalih.
No, to nije bilo jedino istraživanje koje se ticalo demokratskog odlučivanja. Naime, Znanstveno-razvojna inicijativa ZRIN predstavila je u ponedjeljak rezultate svog istraživanja koji su pokazali da većina građana želi uvođenje elektroničkog glasanja.
Čak 74,3 posto ispitanika drži da bi uvođenje elektroničkog glasanja povećalo izlaznost na izborima. Njih 55,5 posto smatra da bi takav način izbora bio pošteniji, a 56,1 vjeruje da bi se time povećao stupanj demokracije. Osim toga, ispitanici smatraju da bi elektronsko glasovanje trebalo biti provedeno putem mobilne aplikacije ili sustava e-Građani, ali ne i aparatima za glasanje na biračkim mjestima, piše Večernji.
https://www.facebook.com/udrugazrin/videos/698674938133703/?__cft__[0]=AZVzQaBYfNwIOYp5X-kuXnkScobMvzsTcBCbjukHug_gZ1LOJ7xocNWdWcT1u3VUKDcfE9oUm9vJ7KLfSC6ZlO-ANmPo6UG6N7D3iiueP9oIrhpe7GdnO2etvVVYSYLZaB1_mo6oc9KRbpdL1lUpXCK6cBjeWAV5307oOINGcURLyQdlU90vhxgD8ulzNd1EtUk&__tn__=%2CO%2CP-R
Prema istraživanju, na izbore češće izlaze osobe starije životne dobi, koje ujedno imaju i najmanju želju za uvođenjem e-glasovanja. No, vrijedi istaknuti da se 55 posto populacije starije od 65 godina ipak za to zalaže, što je ujedno i najmanju omjer u pojedinoj dobnoj skupini. Najviše pobornika e-glasovanja je zabilježeno u dobnoj skupini od 35 do 44 godine. Uz to, istraživanje je pokazalo da izlaznost na izbore raste s dobi.
– Digitalizacijom želimo doseći transparentnije, nekorumpirano i učinkovitije društvo, kako u javnoj upravi tako i u biznisu, financijama, poručio je na predstavljanju istraživanja predsjednik Udruge ZRIN, Damir Vanđelić.
Kako bi elektroničko glasovanje bilo provedivo u praksi, istaknuo je Vanđelić, potrebno je donijeti Zakon o elektroničkom glasovanju primjenjiv na sve izbore. Također, potrebno je uvesti elektronički popis birača, definirati ovlaštenu ustanovu za provođenje e-glasovanja, ali i civilno povjerenstvo za nadzor. Najvažnije od svega, treba osigurati anonimnost i izbjegavanje dvostrukog glasanja.
Pritom bi ističu iz ZRIN-a najveći trošak uvođenja elektroničkog glasovanja bio bi na prvim tako provedenim izborima. Uz to, postoji mogućnost financiranja iz europskih fondova za “digitalnu i zelenu tranziciju”. Uštede bi bile enormne; samo na ukidanju objava zbirnih lista u medijima moglo bi se uštedjeti 2,1 milijun kuna, tisak i distribucija glasačkih listića sad koštaju 4,8 milijuna kuna. Informatička podrška u inozemstvu košta 10 milijuna kuna, a naknade u izbornim tijelima uzmu 59 milijuna kuna na svakim izborima.
Uvođenjem elektroničkog glasanja, ovi bi se troškovi sveli na minimum, a više ne bi bilo ni rasprava na internetu o tome da umirovljenici drže HDZ na vlasti, o čemu više možete čitati u našem tekstu.
Portal mirovina.hr nedavno je uveo sustav pretplate kojim zaključavamo dio članaka. Sad godišnju pretplatu možete kupiti uz čak 50 % popusta.
12:00 13 d 01.06.2026
mirovina.hr zapošljava: Tražimo novinara ili novinarku koji će se pridružiti našem timu
08:19 179 d 17.12.2025
Sjećanje na herojski grad: Kako su nastali vukovarski Vodotoranj i Borovo Naselje?
11:15 208 d 18.11.2025