Hrvati u bankama imaju čak 37,8 milijardi eura, Žigman: 'Važno je štedjeti za mirovinu'

Hrvati na računima imaju položeno čak 37,8 milijuna eura. Dok prekonoćni depoziti bilježe rast, oročeni depoziti i dalje padaju, ali sporije, pokazuju podaci HNB-a. U povodu Svjetskog dana štednje, Ante Žigman iz HANFA-e upozorava da je važno osobno dugoročno štedjeti kako bismo u mirovini živjeli što dostojanstvenije.

Krajem rujna depoziti kućanstava iznosili su 37,8 milijardi eura, što je porast od šest posto u proteklih godinu dana. Hrvatska narodna banka objavila je koliko štede Hrvati u povodu Svjetskog dana štednje koji se obilježava 31. listopada. Depoziti nefinancijskih društava iznosili su 16,6 milijardi eura, a opće države 5,0 milijardi eura.

Oročena štednja u padu, prekonoćni depoziti rastu

Ukupni depoziti domaćih sektora iznosili su 61,2 milijardi eura te su tijekom trećeg tromjesečja 2023. porasli su za 3,6 milijardi eura (6,3%), a jednak porast zabilježen je i u odnosu na kraj trećeg tromjesečja 2022. godine. Time je godišnja stopa rasta ukupnih depozita na kraju rujna 2023. ostala ista kao i na kraju lipnja 2023.

Promatrano po sektorima, tijekom trećeg tromjesečja najveći porast depozita zabilježen je kod nefinancijskih društava za 1,5 milijardi eura (10%) i kućanstava za 1,3 milijardi eura (3,7%), dok su depoziti opće države porasli za 0,5 milijardi eura (12,2%).

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Prekonoćni depoziti domaćih sektora iznosili su 46 milijardi eura, pri čemu se na kućanstava odnosilo 29 milijardi eura. Prekonoćni depoziti kućanstava kod kreditnih institucija porasli za 1,2 milijardi eura (ili 4,3%).

Oročeni depoziti iznosili su 15,2 milijardi eura, od čega su 8,8 milijarda eura depoziti kućanstava koji ipak bilježe pad koji doduše usporava. Prema podacima HNB-a, pad oročenih depozita kućanstava usporio je s -11,0% na kraju lipnja na -8,2% na kraju rujna 2023.

Osobna štednja važna je za dostojanstven život u starosti

Predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, Ante Žigman na okruglom stolu povodom Svjetskog dana štednje u Hrvatskoj gospodarskoj komori prošlog je tjedna istaknuo da iako samo 25 posto građana živi za danas, ne misleći na budućnost, ipak njih 33 posto radije troši novac nego dugoročno štedi.

– Inflacija je neminovno utjecala na mogućnost štednje kod dijela stanovništva, no važno je kroz programe financijskih edukacija nastaviti educirati, posebno mlade, o važnosti osobne dugoročne štednje kako bi u mirovini ostvarili pravo na dostojanstven život. Gotovo cijela Europska unija susreće se s velikim izazovom starenja stanovništva i štednju trebamo primarno promatrati kao naviku koju njegujemo od što ranije dobi. Također, važno nam je i da mladi prepoznaju sve rizike ulaganja koja im se nude putem društvenih mreža uz obećanja visoke zarade te da ne nasjedaju na financijske prijevare putem interneta. Sve je to dio znanja koje je potrebno dati novim generacijama kada govorimo o štednji za njihovu budućnost, kazao je Žigman.