Znate li da su prva računala bile – žene? Radile su teške izračune, ali nisu bile cijenjene!
Profesija koja se danas uglavnom veže uz muškarce, na samim je početcima pripadala isključivo ženama. Iako su “žene kompjutori” radile vrlo kompleksne izračune, bile su slabo plaćene i nisu bile cijenjene.
Informatička tehnologija (IT sektor) danas se percipira kao pretežito muško područje. No ne samo da su brojne žene doprinijele razvoju računala kakva danas poznajemo, već su i računalne operacije koje danas obavljaju računala, sve do polovine 20. stoljeća obavljale žene, piše zagrebački Tehnički muzej Nikola Tesla.
Više od dvjesto žena kompjutora
“Žene kompjutori” radile su mukotrpne i repetitivne proračune potrebne za astronomska promatranja, balističke izračune i biologiju i za taj su posao najčešće bile slabo plaćene. Njihov rad nije bio priznat ni cijenjen, jer se smatrao rutinskim radom za koji nisu potrebne posebne kvalifikacije.
Najpoznatiji su primjer “žena kompjutora” “harvardski kompjutori”, žene koje su obrađivale i analizirale astronomske podatke u harvardskom opservatoriju krajem 19. i u prvim desetljećima 20. stoljeća. Više od dvjesto “žena kompjutora” izvodilo je izrazito kompleksne balističke izračune za američku vojsku tijekom Drugog svjetskog rata.
Njihov rad „zamijenit“ će prvo elektroničko računalo – ENIAC (Electronic Numerical Integrator and Computer) predstavljeno 1946. godine.
Premda se u povijest informatičke tehnologije uz ENIAC primarno vežu dvojica inženjera – J. Presper Eckert i John W. Mauchly, na njegovu programiranju radilo je šest žena – Kathleen McNulty, Frances Bilas, Betty Jean Jennings, Elizabeth Snyder, Ruth Lichterman i Marlyn Wescoff.
U to vrijeme programiranje se smatralo „ženskim poslom“, bilo je podcijenjeno i teško je itko mogao predvidjeti da će ga u skoroj budućnosti obavljati pretežito muškarci, navode iz Tehničkog muzeja.
Prve programerke u Hrvatskoj bile su tri žene
„Nijedna od nas ne bi ni pomislila da će se računalno programiranje naposljetku smatrati muškim područjem” – izjavila je jedna od pionirki računarstva Paula Hawthorn (Janet Abbate, „Recoding gender – Women’s Changing Participation in Computing“, The MIT Press, 2012).
U počecima računarstva u Hrvatskoj također su sudjelovale žene. Od ukupno trinaest zaposlenih u Sveučilišnom računskom centru (SRCE), središnjoj informatičkoj, računalnoj infrastrukturnoj ustanovi akademske i istraživačke zajednice u Hrvatskoj osnovanoj 1971., radile su četiri žene, od kojih su tri, Jasminka Novak, Maja Cvitaš i Vesna Lužar-Stiffler, bile prve programerke SRCE-a. Prema riječima Vesne Lužar-Stiffler, biti programerkom (ili aplikacijskom inženjerkom) u to doba (1970-ih) smatralo se elitnim zanimanjem, zaključuju iz zagrebačkog Tehničkog muzeja Nikola Tesla.
Izložba “Žene i tehnika” otvorena je do 15. ožujka, a ulaznica vrijedi i za stalni postav Tehničkog muzeja.
