Pogledajte kako je nekad izgledala prava obiteljska berba grožđa

Jasmina Grgurić
23. rujna 2019.
Foto dana
A- A+

Kada u kasni rujan požute prvi listovi loze, znak je to domaćinu da okupi obitelj u vinogradu kako bi obavila zabavan, ali ujedno težak i odgovoran posao berbe grožđa. Stari i mladi, susjedi i prijatelji okupljaju se u rano jutro, a nakon rakijice i domaćeg zalogaja bacaju se na rezanje grozdova i punjenje kanti plodovima koje će vinogradar iscijediti u mošt. Kako je to izgledalo prije, svjedoči i fotografija Tehničkog muzeja “Nikola Tesla”.

Prvi prizori berbe i prerade grožđa u vino oslikani su na grobnici Ptah-Hotepa u Memfisu prije više od 6.000 godina u drevnom Egiptu.

Na području Hrvatske vinovu lozu su uzgajali starosjedioci, nakon čega su razvoj vinogradarstva nastavili Grci. Tradiciju su doseljavanjem nastavili Hrvati. Za vrijeme kneza Mutimira postojao je peharnik ili vinotoča, dvorski časnik zadužen za čuvanje i točenje vina. Procvat hrvatskog vinogradarstva nastavlja se u Srednjem vijeku. Površina sa nasadima vinove loze 1888. godine bila je 172 tisuće hektara, što je bilo tri puta više nasada nego danas.

Kako je izgledala berba sredinom  prošlog stoljeća, podsjeća nas i ova fotografija zagrebačkog Tehničkog muzeja iz zbirke uspomena.