Mjesto za vreće: Ovako su Zagrepčani rješavali probleme s otpadom prije 43 godine

Mjesto za vreće je fotografija arhitekta, kritičara i sociologa Fedora Kritovca koji je u svom radu ‘Javni prostor kao vrijeme’ kritizirao način prikupljanja otpada i korištenje javnog prostora 1979. godine. Prema najavama zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića, od danas će se otpad u centru Zagreba prikupljati kao prije nekoliko desetljeća.

Otkako je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević najavio novi sustav naplate i odvoza otpada, ne stišavaju se reakcije žitelja metropole. Dodatan argument nezadovoljnicima ponudio je obznanivši da će od danas ukloniti kante i kontejnere iz centra grada te propisao stanarima da svoje smeće bacaju svakog dana između 20 i 22 sata na predviđene površine.

One koji se ne budu pridržavali rasporeda ili ako ne budu bacali svoj miješani otpad u posebnim ZG vrećicama bit će najprije opomenuti, a onda će ih “policajci za smeće”, odnosno komunalni redari kažnjavati sa 700 do 1.000 kuna.

Nabacivanje vrećama punim smeća u metropoli nije novost, ali je nešto što grad vraća u prošlost. Od šezdesetih godina pa sve do početka dvijetisućitih u gradu nije bilo kanti za otpad male zapremnine. Velike stambene zgrade su imale kontejnere, a svi ostali su, uglavnom na dan odvoza, otpad bacali u vrećama ispred ulaza u svoje zgrade.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Taj je nered 1979. godine objektivom fotoaparata zabilježio pokojni arhitekt, kritičar i sociolog prostora Fedor Kritovac. Serijom fotografija “Javni prostor kao deponij” dao svoju kritiku korištenja javnog prostora, naročito nogostupa, ali i pretjeranog stvaranja ogromnih količina otpada. Osim nepreglednih hrpa smeća po ulicama, Kritovac je fotografirao i jedno “mjesto za vreće”, improvizaciju stanara zgrade u Vrbanićevoj ulici koji su nered nastojali reducirati u prostor ograničen bijelim linijama, koji bi, da to nisu napravili, vrlo vjerojatno poslužio za parkiranje automobila.

Unatoč tehnološkom napretku u prikupljanju i zbrinjavanju otpada, čini se da se Zagreb, glavni grad države članice Europske unije, u 21. stoljeću vraća nekoliko desetljeća u prošlost.