[FOTO DANA] Veliki potres u Zagrebu: Stanovništvo se razbježalo, gradski vijećnik August Šenoa pokazao svoju veličinu

Na današnji dan 1880. godine, oko 7 sati ujutro, Zagreb je pogođen snažnim potresom. Bio je jačine 8 stupnjeva po Mercalliju i 6,3 stupnja po Richteru, a epicentar je bio na području Medvednice. U njemu su razrušene brojne zagrebačke zgrade, a nastala šteta se mogla usporediti s polovicom tadašnjeg državnog proračuna!

Na današnji dan 1880. godine u 7 sati i 3 minute u Zagrebu je počeo katastrofalan potres. Prvo je zatutnjalo tlo, a onda se sve počelo tresti. Crkveni tornjevi na kaptolu su se počeli njihati sami od sebe, a zvona su zvučala kao uzbuna. Uplašeni građani počeli su bježati van svojih zgrada, misleći kako se događa smak svijeta.

Ogromna materijalna šteta

Tako otprilike stari kroničari opisuju Veliki potres u Zagrebu, koji je imao mali broj ljudskih žrtava (samo dvije), ali i ogromnu materijalnu štetu. Nastala šteta daleko je veća bila od mogućnosti popravka, a otprilike je iznosila kao polovica tadašnjeg državnog proračuna!

Ljudi su se odmah nakon potresa počeli okupljati u parkovima i na trgovima, nikako se nije moglo znati koja je zgrada sigurna. Mnogi su ostali bez svega i već sljedeći dan počeo je masovni egzodus u susjednu Ljubljanu i u druge gradove Habsburške monarhije..

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Oni koji su ostali, pomagali su sugrađanima koji su privremeno smješteni u barake na Zrinjevcu i današnje Klaićeve ulice. Jedan od tih pomagača bio je i gradski vijećnik, poznati hrvatski književnik August Šenoa. On je detaljno radio na sanaciji kulturne baštine, neprekidno je obljetavao čitav grad i vodio zapisnik o razrušenim zgradama. Pomagao je i unesrećenim ljudima, ali je vrlo brzo obolio od prehlade koja se pretvorila u upalu pluća. Trinaest mjeseci kasnije preminuo je od posljedica bolesti. Same katastrofalne posljedice opisao je u jednoj svojoj izjavi: – Nikad ne vidjeh užasnije slike, ne oćutih dublje žalosti za svoga vijeka.

Obnova je bila vrlo brza

Iako je potres u Zagrebu bio katastrofalne naravi, on je potaknuo novu široku obnovu grada, a ta obnova je temelj današnjeg Zagreba. Prema zapisima povjesničara Gjure Szabe većina oštećenih objekata u Zagrebu obnovljena je unutar godinu dana. Među najpoznatijim srušenim objektima bila je i stara zagrebačka katedrala koja se u potpunosti morala obnoviti. Obnova je trajala sve do 1906. godine, a nova katedrala postala je zaštitnim simbolom modernog Zagreba.