Sve više beskućnika u Hrvatskoj: 72-godišnjak ostao bez smještaja zbog birokracije
Beskućnici u Hrvatskoj i dalje žive na rubu društva, a država još uvijek ne zna koliko ljudi u zemlji nema krov nad glavom, upozorava pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter. Iako službene brojke pokazuju rast evidentiranih beskućnika s 380 na 803 u godinu dana, stvarni broj je znatno veći. Pučka pravobraniteljica je izdvojila primjer 72-godišnjaka koji je zbog birokracije ostao bez smještaja i primanja.
Pučka kuhinja Koprivnica | Foto: Crveni križ
Beskućnici u Hrvatskoj i dalje žive na rubu društva, gotovo nevidljivi većini građana i institucijama, a država, iako se naziva socijalnom, ni ne zna koliko ljudi u njoj živi bez krova nad glavom, upozorava pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, prenosi Index. Svjetski dan beskućnika obilježava se 10. listopada od 2010. godine.
Stvarne brojke puno veće
Podaci Hrvatskog zavoda za socijalni rad pokazuju rast broja evidentiranih beskućnika – s 380 u 2022. na 803 u 2023. godini. No, u stvarnosti je to puno veći broj. Prema procjenama Hrvatske mreže za beskućnike, u Hrvatskoj živi najmanje dvije tisuće osoba koje se po zakonu smatraju beskućnicima. Uz njih, više od deset tisuća ljudi boravi u neadekvatnim uvjetima – bez pristupa vodi, struji, grijanju ili osnovnim sanitarijama. Od gotovo 86.000 korisnika usluga Crvenog križa, polovicu čine osobe starije životne dobi, više o tome pisali smo ovdje.
– Beskućnici i njihovi problemi u Hrvatskoj su prečesto nevidljivi, i to ne samo pojedincima i široj javnosti, već i državi. U odnosu države prema beskućnicima godinama se ništa nije promijenilo, ni u prevenciji ni u pomoći onima koji se nađu u začaranom krugu siromaštva, kaže za Hinu Šimonović Einwalter.
Birokracija oduzela 72-godišnjaku smještaj
Pučka pravobraniteljica upozorava da Vlada još uvijek nije prihvatila preporuku za izradu prve Nacionalne strategije za borbu protiv beskućništva i protokola o postupanju s beskućnicima, unatoč rastu broja osoba bez doma. Mnogi gradovi i dalje ne nude privremeni smještaj, a na istoku zemlje postoji tek jedno prihvatilište, u Osijeku. Velik broj beskućnika nema pristup zdravstvenoj skrbi jer im nije omogućena prijava prebivališta, što otežava i otpuštanje iz bolnica, pa te situacije preuzimaju udruge i humanitarne organizacije. Šimonović Einwalter navodi primjer 72-godišnjeg muškaraca koji je zbog birokratskih prepreka dva mjeseca živio bez smještaja i ikakvih primanja.
– Izgubio je nacionalnu naknadu kada je dobio rješenje o prioritetnom smještaju u dom, jer to rješenje nije značilo da smještaj doista ima. Kako nije bilo mjesta, ostao je bez krova i bez primanja. Nakon naše intervencije i zahvaljujući volonterki koja se zauzela za njega, smješten je u dom, ali to pokazuje koliko je sustav krhak, objasnila je pučka pravobraniteljica.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije
