Profesor Šućur: Siromaštvo umirovljenika je u padu, ali treba povećati mirovine

Profesor Zoran Šućur s Katedre za socijalnu politiku Pravnog fakulteta u Zagrebu komentirao je položaj umirovljenika i mirovinski sustav. Govorio je o tome kako se mijenja rizik siromaštva za umirovljenike, zašto nova mirovinska reforma dijeli starije žene po pravima na dodatni staž i što bi se moglo učiniti kako bi se povećale mirovine. Istaknuo je da iako se materijalni položaj u nekim segmentima umirovljenika poboljšao, starije osobe koje žive na selu su u puno većem riziku od siromaštva.

Kako se mijenjao rizik siromaštva za umirovljenike, diskriminira li mirovinska reforma dio umirovljenika i što se može učiniti kako bi se mirovine povećale samo su neke od tema o kojima je govorio profesor katedre socijalne politike Pravnog fakulteta u Zagrebu Zoran Šućur za SUH-ov Glas umirovljenika.

Je li siromaštvo starijih u padu?

Kada govorimo o životnom standardu i siromaštvu, najčešće se koriste dva različita pokazatelja – relativno siromaštvo i materijalna deprivacija. Relativno siromaštvo mjeri se na prihodima kućanstava. Računa se koliki udio stanovništva ima dohodak manji od 60 posto medijalnog dohotka u zemlji. Taj pokazatelj govori o nejednakosti i udaljenosti pojedinih skupina od prosječnog dohotka, ali ne opisuje nužno stvarne životne uvjete siromašnih.

Materijalna deprivacija pak mjeri mogućnost kućanstava da si priušte osnovne stvari i aktivnosti poput grijanja, godišnjeg odmora ili neočekivanog troška. U tom pogledu Hrvatska stoji sve bolje. Stopa teške materijalne deprivacije starijih pala je sa 7,6 posto u 2019. na 3,8 posto u 2024., što je ispod prosjeka EU. Unatoč tome, stopa rizika od siromaštva starijih i dalje je vrlo visoka i viša od europskog prosjeka. Porasla je s 32,4 posto u 2022. na 37 posto u 2024. Šućur ističe da su stope rizika od siromaštva starijih osoba u Hrvatskoj među najvećima u zemljama EU-a, veće imaju samo baltičke zemlje.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

– Možemo konstatirati da se u zadnjih desetak godina u apsolutnom pogledu poboljšao materijalni položaj umirovljenika u Hrvatskoj, ali se istovremeno pogoršao njihov relativni položaj u dohodovnoj distribuciji zbog bržeg rasta dohodaka drugih dobnih i socijalnih skupina (ili drugim riječima, zbog sporijeg i nedovoljnog rasta mirovina), kazao je Šućur.

Diskriminacija u mirovinskoj reformi

Jedna od novosti u Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO) koji je stupio na snagu u srpnju je 12 mjeseci staža ženama po rođenom ili posvojenom djetetu. Međutim, to vrijedi samo za novoumirovljene majke. Žene koje su pak otišle u mirovinu između 2019. i te zadnje mirovinske reforme imaju šest mjeseci staža po djetetu. One koje su u mirovinu otišle prije 2019. godine nemaju pravo na staž za djecu. Šućur ističe kako to nije pravedno jer diskriminira dio umirovljenica. Čak čak 40 posto žena starijih od 65 godina pogođeno siromaštvom, više o tome čitajte ovdje.

– Neki se pozivaju na fiskalne učinke i velike izdatke za mirovinski sustav i proračun, ali je posve neprihvatljivo u modernom društvu pravdati uskraćivanje prava jednima manjkom financijskih sredstava. Pravednim smatram rješenje prema kojem je pravo na dodatni staž temeljem rođenja i posvajanja djeteta dostupno samo novoumirovljenim roditeljima ili svim roditeljima bez obzira na vrijeme umirovljenja. Legitimno je da vlada razmatra učinke određenog rješenja na fiskalna sredstva, ali nije prihvatljivo diskriminirati jednu kategoriju, a privilegirati drugu, poručio je profesor.

Kako povećati mirovine?

Hrvatski radnici sve se više približavaju neto plaći slovenskih radnika, razlika je oko 10 posto. No, razlika u visini mirovina je oko 50 posto. Zaposleni Slovenci i Talijani izdvajaju i više doprinose od svojih bruto plaća, a Šućur tvrdi da je povećanje mirovinskih doprinosa jedan od mogućih načina za povećanje mirovina. Sa stopom od 20 posto Hrvatska je blizu prosjeka EU. Povećanje mirovinskih doprinosa teško bi prihvatili poslodavci, koji zagovaraju porezna i druga rasterećenje rada za veću konkurentnost i plaće. Postoji i rizik da bi teret povećanja prebacili na zaposlenike kroz niže neto plaće, što bi moglo potaknuti veću evaziju doprinosa, smatra Šućur.

Dodaje da bi on osobno dao prednost produljenju radnog vijeka i podizanju dobi za starosnu mirovinu. Dok su doprinosi u Hrvatskoj oko prosjeka EU-a, radni staž korisnika mirovina je znatno kraći. Prosječni očekivani radni vijek u EU-a je 37,2 godine, a u Hrvatskoj 34,8 godina. Za usporedbu, u Sloveniji je 37,1 godina, a najduži radni vijek imaju Nizozemska, Danska, Švedska, Estonija, Irska i Njemačka s više od 40 godina.

Podaci pokazuju da umirovljenici s više od 40 godina radnog staža primaju prosječnu mirovinu od oko 940 eura, što iznosi oko 66 posto prosječne plaće. Zbog demografskih i drugih razloga nužno je postupno podizati dob ulaska u starosnu mirovinu na 67 godina, ističe Šućur. Ovaj je model već bio predviđen Zakonom iz 2013., ali je odbačen tijekom reforme 2019. zbog otpora sindikata i udruga umirovljenika, dijelom zbog nedostatka dijaloga socijalnih partnera.

Umirovljenici na selu u duplo većem riziku

Starije osobe i umirovljenici u ruralnim područjima i manjim gradovima suočeni su s dvostruko višim stopama rizika od siromaštva u odnosu na stanovnike većih gradova, kaže Šućur. Razlog je što se dio stanovništva na selu bavi poljoprivredom, što tijekom života i u starosti utječe na njihov ekonomski status. Na selu živi i veći broj starijih žena koje nisu radile dovoljno dugo da steknu pravo na mirovinu ili primaju niske obiteljske mirovine, a mnogi imaju poljoprivredne mirovine koje su posebno niske.

Starije osobe bez prava na mirovinu mogu primati nacionalnu naknadu za starije osobe, koja iznosi 154,50 eura i teško pokriva osnovne potrebe. Oni koji primaju niske mirovine mogu zatražiti zajamčenu minimalnu naknadu (ZMN), no to čine rijetko jer je dohodovni cenzus vrlo nizak, a postupak zahtijeva provjeru dohotka i imovine, objašnjava Šućur. Pored niskih iznosa, mnogi stariji odbijaju tražiti ZMN jer moraju eventualno prodati imovinu kako bi ostvarili pravo, što može ugroziti nasljeđivanje kuća, stanova ili zemljišta potomcima. Koje županije imaju najviše korisnika nacionalne naknade pisali smo ovdje.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.