Pet minuta provjere, manje hodanja po šalterima: Evo što trebate provjeriti
Od 1. siječnja 2027. prava se ostvaruju prema podacima iz SRS-a. Provjerite ih online ili uz pomoć djelatnika u ispostavi Porezne uprave.
06:00 4 d 17.11.2026

Umirovljenici u parku: | Foto: Pexels
Kako se mijenjao rizik siromaštva za umirovljenike, diskriminira li mirovinska reforma dio umirovljenika i što se može učiniti kako bi se mirovine povećale samo su neke od tema o kojima je govorio profesor katedre socijalne politike Pravnog fakulteta u Zagrebu Zoran Šućur za SUH-ov Glas umirovljenika.
Kada govorimo o životnom standardu i siromaštvu, najčešće se koriste dva različita pokazatelja – relativno siromaštvo i materijalna deprivacija. Relativno siromaštvo mjeri se na prihodima kućanstava. Računa se koliki udio stanovništva ima dohodak manji od 60 posto medijalnog dohotka u zemlji. Taj pokazatelj govori o nejednakosti i udaljenosti pojedinih skupina od prosječnog dohotka, ali ne opisuje nužno stvarne životne uvjete siromašnih.
Materijalna deprivacija pak mjeri mogućnost kućanstava da si priušte osnovne stvari i aktivnosti poput grijanja, godišnjeg odmora ili neočekivanog troška. U tom pogledu Hrvatska stoji sve bolje. Stopa teške materijalne deprivacije starijih pala je sa 7,6 posto u 2019. na 3,8 posto u 2024., što je ispod prosjeka EU. Unatoč tome, stopa rizika od siromaštva starijih i dalje je vrlo visoka i viša od europskog prosjeka. Porasla je s 32,4 posto u 2022. na 37 posto u 2024. Šućur ističe da su stope rizika od siromaštva starijih osoba u Hrvatskoj među najvećima u zemljama EU-a, veće imaju samo baltičke zemlje.
– Možemo konstatirati da se u zadnjih desetak godina u apsolutnom pogledu poboljšao materijalni položaj umirovljenika u Hrvatskoj, ali se istovremeno pogoršao njihov relativni položaj u dohodovnoj distribuciji zbog bržeg rasta dohodaka drugih dobnih i socijalnih skupina (ili drugim riječima, zbog sporijeg i nedovoljnog rasta mirovina), kazao je Šućur.
Jedna od novosti u Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO) koji je stupio na snagu u srpnju je 12 mjeseci staža ženama po rođenom ili posvojenom djetetu. Međutim, to vrijedi samo za novoumirovljene majke. Žene koje su pak otišle u mirovinu između 2019. i te zadnje mirovinske reforme imaju šest mjeseci staža po djetetu. One koje su u mirovinu otišle prije 2019. godine nemaju pravo na staž za djecu. Šućur ističe kako to nije pravedno jer diskriminira dio umirovljenica. Čak čak 40 posto žena starijih od 65 godina pogođeno siromaštvom, više o tome čitajte ovdje.
– Neki se pozivaju na fiskalne učinke i velike izdatke za mirovinski sustav i proračun, ali je posve neprihvatljivo u modernom društvu pravdati uskraćivanje prava jednima manjkom financijskih sredstava. Pravednim smatram rješenje prema kojem je pravo na dodatni staž temeljem rođenja i posvajanja djeteta dostupno samo novoumirovljenim roditeljima ili svim roditeljima bez obzira na vrijeme umirovljenja. Legitimno je da vlada razmatra učinke određenog rješenja na fiskalna sredstva, ali nije prihvatljivo diskriminirati jednu kategoriju, a privilegirati drugu, poručio je profesor.
Hrvatski radnici sve se više približavaju neto plaći slovenskih radnika, razlika je oko 10 posto. No, razlika u visini mirovina je oko 50 posto. Zaposleni Slovenci i Talijani izdvajaju i više doprinose od svojih bruto plaća, a Šućur tvrdi da je povećanje mirovinskih doprinosa jedan od mogućih načina za povećanje mirovina. Sa stopom od 20 posto Hrvatska je blizu prosjeka EU. Povećanje mirovinskih doprinosa teško bi prihvatili poslodavci, koji zagovaraju porezna i druga rasterećenje rada za veću konkurentnost i plaće. Postoji i rizik da bi teret povećanja prebacili na zaposlenike kroz niže neto plaće, što bi moglo potaknuti veću evaziju doprinosa, smatra Šućur.
Dodaje da bi on osobno dao prednost produljenju radnog vijeka i podizanju dobi za starosnu mirovinu. Dok su doprinosi u Hrvatskoj oko prosjeka EU-a, radni staž korisnika mirovina je znatno kraći. Prosječni očekivani radni vijek u EU-a je 37,2 godine, a u Hrvatskoj 34,8 godina. Za usporedbu, u Sloveniji je 37,1 godina, a najduži radni vijek imaju Nizozemska, Danska, Švedska, Estonija, Irska i Njemačka s više od 40 godina.
Podaci pokazuju da umirovljenici s više od 40 godina radnog staža primaju prosječnu mirovinu od oko 940 eura, što iznosi oko 66 posto prosječne plaće. Zbog demografskih i drugih razloga nužno je postupno podizati dob ulaska u starosnu mirovinu na 67 godina, ističe Šućur. Ovaj je model već bio predviđen Zakonom iz 2013., ali je odbačen tijekom reforme 2019. zbog otpora sindikata i udruga umirovljenika, dijelom zbog nedostatka dijaloga socijalnih partnera.
Starije osobe i umirovljenici u ruralnim područjima i manjim gradovima suočeni su s dvostruko višim stopama rizika od siromaštva u odnosu na stanovnike većih gradova, kaže Šućur. Razlog je što se dio stanovništva na selu bavi poljoprivredom, što tijekom života i u starosti utječe na njihov ekonomski status. Na selu živi i veći broj starijih žena koje nisu radile dovoljno dugo da steknu pravo na mirovinu ili primaju niske obiteljske mirovine, a mnogi imaju poljoprivredne mirovine koje su posebno niske.
Starije osobe bez prava na mirovinu mogu primati nacionalnu naknadu za starije osobe, koja iznosi 154,50 eura i teško pokriva osnovne potrebe. Oni koji primaju niske mirovine mogu zatražiti zajamčenu minimalnu naknadu (ZMN), no to čine rijetko jer je dohodovni cenzus vrlo nizak, a postupak zahtijeva provjeru dohotka i imovine, objašnjava Šućur. Pored niskih iznosa, mnogi stariji odbijaju tražiti ZMN jer moraju eventualno prodati imovinu kako bi ostvarili pravo, što može ugroziti nasljeđivanje kuća, stanova ili zemljišta potomcima. Koje županije imaju najviše korisnika nacionalne naknade pisali smo ovdje.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
Pet minuta provjere, manje hodanja po šalterima: Evo što trebate provjeriti
Od 1. siječnja 2027. prava se ostvaruju prema podacima iz SRS-a. Provjerite ih online ili uz pomoć djelatnika u ispostavi Porezne uprave.
06:00 4 d 17.11.2026
Čvrsti i sigurni koraci: Kako sačuvati zdravlje zglobova, tetiva i hrskavice?
Zglobovima je važna svakodnevna briga, a ne tek kad zaboli. Kretanje, snaga mišića i prehrana čine razliku u očuvanju pokretljivosti.
14:07 11 d 10.11.2026
Mirovina.hr slavi 9. rođendan: Iskoristite akcijsku cijenu za godišnju pretplatu
Povodom 9. rođendana portala pripremili smo posebnu akcijsku cijenu. Cijelu godinu čitajte portal mirovina.hr bez oglasa za 29€, umjesto 89€.
11:58 33 d 19.10.2026
Razgovarali smo s voditeljicom Centra koralja: 'Koraljarstvo je oblikovalo život Zlarina'
Centar koralja čuva baštinu i doprinosi razvoju Zlarina. Koralj nije samo materijal za nakit, nego i dio identiteta otoka, kaže Katarina Gregov.
09:00 21 d 31.10.2026
Jakov (19) o studentskom radu: 'Super je što će se priznati kao staž, radio sam ljetos'
Jakov je tek upisao fakultet, ali već je svjestan da treba razmišljati o mirovini. U prvom semestru neće raditi studentski jer se treba 'uhodati'.
07:37 14 d 07.11.2026
Siromaštvo kod starijih od 65: 'Moraju pažljivo računati na što će dati svaki euro'
Stopa rizika od siromaštva kod starijih od 65 lani je bila 40 posto. Katarina Zorić iz Crvenog križa kaže nam da su žene u još lošijoj 'poziciji'.
07:33 35 d 17.10.2026
Za Fižulića su umirovljenici žrtve inflacije: 'Mirovina je uputnica za siromaštvo'
Bivši ministar gospodarstva Goranko Fižulić smatra kako Hrvatska ne radi dovoljno da zaštiti umirovljenike. Oni su, ističe, najveće žrtve inflacije.
11:49 44 d 08.10.2026
Siromaštvo starijih osoba: Hrvatska treća zemlja s najviše umirovljenika koji žive loše
Skoro svaka treća osoba starija od 66 u Hrvatskoj živi u siromaštvu, pokazuju podaci OECD-a za 2023. godinu. Treća smo zemlja po siromaštvu starijih.
11:49 89 d 24.08.2026
Mirogoj još nije vratio stari sjaj: Arkade i crkva na čekanju, evo što kaže Holding
Mirogoj i dalje čeka cjelovitu obnovu. Zasad je dovršena Upravna zgrada i mrtvačnica. Arkadama se i dalje ne može hodati, a obnovu čeka i crkva.
08:24 13 h 21.11.2026
Bakina kuhinja: Brz i sočan kolač s mandarinama u 'tri koraka'
Malo više od pola sata trebat će vam za jednostavan i ukusan voćni kolač. U smjesu dodajte mandarine koje su zvijezda ovog brzog kolača.
08:22 13 h 21.11.2026
Mijenja se formula za drugi stup: Hanfa će mirovinski indeks računati još preciznije
Hanfa od 1. siječnja 2027. uvodi novu metodologiju izračuna MIREX-a, a od 1. travnja 2027. počinju vrijediti nove smjernice za nadzorne odbore.
08:20 13 h 21.11.2026
Brže do inkluzivnog dodatka: Ministarstvo 'tjera' vještake na prekovremeni rad
Ministarstvo rada dozvolilo je radnicima Zavoda za vještačenje da rade do 250 prekovremenih sati godišnje. Odluka nije u skladu sa Zakonom o radu.
08:19 13 h 21.11.2026
Učiteljica osmislila hit projekt, učenike potiče na čitanje: Otkriva i 5 naslova u kojima uživaju
Iz želje da učenicima ponovno približi knjigu i čitanje, Mirjana Petrunić je prije 11 godina pokrenula projekt Moja prijateljica knjiga.
09:12 12 h 21.11.2026
Učenica Tena Martinčević odlučila je promijeniti srednju školu. Kako kaže, jednostavan je to korak ako si aktivan učenik i ako se trudiš.
09:12 12 h 21.11.2026
Novi stanovi, ali ne i novi stanari. Primjer iz Dubrovnika otkriva kako se suglasnost za turistički najam ucjenom može osigurati već pri prodaji.
10:25 11 h 21.11.2026
Mala općina prodaje čak 28 nekretnina: Rješavaju se i 6.300 kvadrata šume za 30 tisuća eura
Kupce koji planiraju gradnju vlastitog doma čeka i oslobođenje od komunalnog doprinosa. No oni se moraju obvezati na dugogodišnji život u općini.
10:15 11 h 21.11.2026