Veliko otkriće: Stariji ljudi mogu stvarati nove stanice u mozgu!

Znanstvenici tvrde da su došli do otkrića koje bi najveću debatu u neuroznanosti napokon trebala privesti kraju. Do sada je struka bila podijeljena oko toga mogu li stariji ljudi stvarati nove moždane stanice (neurogeneza), liječnik Paul Frankland je ovih dana dostavio dokaze da mogu!

“Ovo istraživanje pruža jasan i definitivan dokaz da neurogeneza postoji tijekom čitavog života. Za mene je ova debata završena”, kazao je Paul Frankland.

Paul Frankland je neuroznanstvenik koji radi u bolnici u Torontu, a ovih dana je objavio veliko otkriće – stariji ljudi mogu stvarati nove moždane stanice. Prijašnja istraživanja tvrdila su da taj proces prestaje nakon adolescencije, a Frankland sada tvrdi da oni nisu uočili nove stanice u starijim mozgovima jer nisu znali kako ih naći, piše sciencemag.org.

Prijašnjim znanstvenicima promakla jedna važna stvar

Istraživači zainteresirani za ovu temu su se dugo nadali da neurogeneza, stvaranje novih moždanih stanica, može pomoći u poremećajima mozga poput Alzheimerove bolesti. Međutim, prošle godine je u časopisu Nature objavljeno kako taj proces stvaranja prestaje do kraja puberteta.

Iako je to pokunjalo Franklanda, vjerujući kako to potkopava njegov istraživački rad, nije se predao.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Njegovo istraživanje objavljeno je prekjučer u istom časopisu koji je prošle godine tvrdio suprotno. U njemu navodi kako su prijašnji istraživači imali problema s metodologijom: istraživali su prestare mozgove. Ne u smislu da je sam mozak pripadao starijoj osobi, nego je čuvan nekoliko mjeseci nakon smrti u istraživačkim centrima, premazan tekućinom koja ga štiti od raspadanja.

Frankland tvrdi kako je ta tekućina krivac za prijašnja istraživanja – u kontaktu s moždanim stanicama, same stanice su postale želatinaste i to je otežavalo instrumentima da otkriju ima li tamo novostvorenih moždanih stanica.

Kako bi uopće znali što je “nova”, a što “stara” moždana stanica, znanstvenici traže određena svojstva u njima. Ona koja su pozitivna na jedan specifičan protein (DCX) smatraju novostvorenima stanicama. Međutim, one su toliko sićušne, a u kombinaciji s tekućinom za očuvanje samog moždanog organa, postale su i nevidljive prijašnjim znanstvenicima.

I stari mozgovi stvaraju nove moždane stanice – ima ih na milijune

Budući da se nove stanice ne mogu istraživati “na živo” jer nije baš pametno prčkati po mozgu živog čovijeka, istraživali su donatorske mozgove od nedavno preminulih pacijenata u dobi od 43 do 87 godina.

Pronalazili su po nekoliko desetaka tisuća svježih novih moždanih stanica po kubnom milimetru mozga, najviše oko hipokampusa gdje se enkodiraju naša sjećanja.

Međutim, što je mozak bio stariji, tako se i broj novih stanica smanjivao. Oko 42.000 novih stanica po milimetru kubnom u mozgu 43-godišnjaka i oko 30 posto manje kod mozga 80-godišnjaka.

Također su otkrili da su oni pacijenti koji boluju od Alzheimerove bolesti imali oko dodatnih 30 posto manje novih moždanih stanica kada ih usporede sa zdravim pacijentima.

Unatoč otkriću, svađa se nastavlja

Kritičari ovog i autori prošlog istraživanja nisu presretni s ovim otkrićem. Kazali su kako je moguće da su te mlade stanice prisutne od rođenja i kazali kako su i oni u svojim istraživanjima koristili “mlađe” mozgove, ali nisu našli nove stanice.

Autori ove studije su im pak odgovorili kako su bili “iznimno strogi” u kriterijima kako i kada proglasiti neku stanicu novom/starom te da je istraživanje vjerodostojno.

“Hoće li ovo zaustaviti debatu? Nisam sigurna. Bi li trebalo? Naravno”, kratko je prokomentirala istraživačica uključena u istraživanje.