Svaki treći liječnik u Europi stariji je od 55 godina: Evo kakvo je stanje kod nas
Svaki treći liječnik u zemljama Europske unije stariji je od 55 godina. Gotovo svaki peti liječnik ima više od 65 godina u polovici EU zemalja. Hrvatska se zasad dobro drži i ima mlađe liječnike od europskog prosjeka, ali najnoviji podaci Atlasa liječništva pokazuju da ih je 16 posto starije od 60 godina, što pokazuje trend sve starijih liječnika i kod nas.
Stariji liječnici ne zaobilaze ni Hrvatsku | Foto: Pixabay / RazorMax
Više od trećine liječnika u zemljama EU-a u 2022. godini bilo je starije od 55 godina. Udio starijih liječnika u polovici država članica iznosio je 40 ili više posto. Prema najnovijem izvješću ‘Zdravlje na prvi pogled: Europa 2024.’, koje su nedavno objavili OECD i Europska komisija, 35 posto liječnika u EU u dobi je od 55 ili više godina. Situacija je ozbiljnija u gotovo polovici zemalja, gdje gotovo svaki peti liječnik ima 65 ili više godina. Kako vrijeme odmiče, prosječna dob liječnika sve je starija.
Prema Atlasu liječništva, Hrvatska trenutačno ima 16.797 liječnika. Prosječno su stari 45 godina, pri čemu ih je 16 posto starije od 60 godina. Više o ovome smo pisali ovdje. Među njima je i gotovo pet posto umirovljenika, njih više od 700 koji nastavljaju s liječničkim radom i u mirovini, a oni su pak prosječno stari 70 godina. S takvim brojkama ne spadamo među zemlje s najstarijim liječnicima u Europi.
Države će mladim liječnicima morati ponuditi više
– Starenje medicinske radne snage, posebno u kombinaciji s kontinuiranim nedostatkom i rastućim zahtjevima za zdravstvenom skrbi, predstavlja ozbiljan rizik za održivost zdravstvenih sustava u Europi, rekao je za Euronews Health predsjednik Stalnog odbora europskih liječnika (CPME), dr. Ole Johan Bakke.
Udio liječnika u dobi od 55 i više godina kretao se od 21 posto u Rumunjskoj do 54 posto u Bugarskoj i Italiji. Kada se uključe Ujedinjeno Kraljevstvo (podaci iz 2021.) i odabrane zemlje kandidatkinje za EU i EFTA-e s dostupnim podacima, Ujedinjeno Kraljevstvo imalo je najniži udio s 14 posto, a slijedi Turska s 15 posto. Razlozi takve razlike između Italije na vrhu tablice i Ujedinjenog Kraljevstva na dnu su dvostruki, pišu euronews.com.
– Velika razlika između zemalja poput Ujedinjenog Kraljevstva i Italije može se pripisati broju ugovora za poslijediplomsko usavršavanje. Brojke su u Italiji već dugi niz godina smanjene zbog nedostatka ekonomskih ulaganja i predviđanja, uz različitu razinu atraktivnosti koju te zemlje nude liječnicima obrazovanima u inozemstvu, objasnila je predsjednica Europske federacije plaćenih liječnika (FEMS), dr. Alessandra Spedicato.
Hrvatska na 30 posto liječnika starijih od 55 godina
Hrvatska je 2022. imala 30 posto liječnika starijih od 55 godina. U Njemačkoj i Francuskoj udio liječnika starijih od 55 godina iznosio je blizu polovine, 44 posto u Njemačkoj te 43 posto u Francuskoj. Druge zemlje u kojima je taj udio dosegao 40 posto ili više uključuju Latviju, Estoniju, Mađarsku, Belgiju, Češku, Litvu, Luksemburg, Poljsku i Cipar. S druge strane, sve nordijske zemlje zabilježile su udjele ispod prosjeka EU-a, a u nekima, poput Norveške i Finske, udio liječnika starijih od 55 godina iznosio je samo 24 posto.
Starenje medicinske radne snage posebno je zabrinjavajuće u nekoliko europskih zemalja, u kojima oni stariji od 65 godina čine gotovo svakog petog liječnika u više od deset država. U 11 zemalja EU-a udio liječnika starijih od 65 godina bio je iznad 18 posto, a u većini tih zemalja iznosio je više od 20 posto. Prema Eurostatu, u Italiji je taj udio dosegao čak 27 posto.
Malta ima najveći udio mlađih liječnika (onih ispod 35 godina) s 46 posto, a Rumunjska slijedi s udjelom od 34 posto. Nijedna druga zemlja EU-a ne premašuje 30 posto u toj kategoriji, osim zemlje kandidata Turske, u kojoj taj udio iznosi 41 posto. U Italiji pak iznosi 11 posto, u Francuskoj 16 posto, a u Njemačkoj 20 posto.
Zanimanje liječnika nije više toliko atraktivno mladima
Dr. Spedicato iz FEMS-a istaknula je da tradicionalna atraktivnost medicinske profesije opada među novim generacijama zbog društvenih promjena koje umanjuju tradicionalnu vrijednost uloge liječnika, a one, s druge strane, favoriziraju veću ravnotežu između poslovnog i privatnog života.
Također je naglasila da tendencija iseljavanja mladih liječnika u zemlje koje nude bolje uvjete rada dodatno doprinosi ovom trendu. Dr. Bakke iz CPME-a ističe da u mnogim zemljama stjecanje potpune kvalifikacije za liječnika može potrajati između 10 i 14 godina.
Loša ravnoteža između poslovnog i privatnog života, visoka administrativna opterećenja te neadekvatne plaće u nekim zemljama prisiljavaju mlađe liječnike na emigraciju ili potpuno napuštanje profesije, upozorio je Gaetan Lafortune, koordinator izvješća ‘Zdravlje na prvi pogled: Europa’ te viši ekonomist u Odjelu za zdravstvo OECD-a.
Nedostatak zdravstvenih radnika u Europi uvelike je posljedica dvostrukog demografskog izazova, odnosno kombinacije starenja stanovništva i starije zdravstvene radne snage. Projekcije pokazuju da se radna snaga u zdravstvu teško prilagođava starenju stanovništva. Godine 2022. omjer osoba starijih od 65 godina prema ukupnoj zaposlenosti u sektoru zdravstva i socijalne skrbi u Uniji iznosio je 3,49, a predviđa se da će taj broj do 2050. porasti na 3,94. Time će doći do smanjenja broja zdravstvenih i socijalnih radnika dostupnih za starije osobe.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
