Starenje pod povećalom: Znanstvenici će analizom krvi saznati naš 'rok trajanja'?

Znanstvenici koji se bave istraživanjem starenja s Max Planck Instituta za biologiju starenja su u suradnji sa znastvenicima sa Sveučilišta u Leidenu pokrenuli ambiciozno istraživanje. Pronašli su ‘biomarkere’ u krvi koji će u starosti moći odgovoriti na pitanje od čega ćemo i kada otprilike umrijeti.

Znanstvenici s Max Planck Instituta za biologiju starenja skupa sa znanstvenicima sa Sveučilišta u Leibenu pokrenuli su jedno zanimljivo i gotovo futurističko istraživanje, piše medicalxpress.com.

Budući da im je glavni fokus starenje, htjeli su otkriti koji točno mehanizmi leže iza ‘pitanja svih pitanja’. U laboratorijima često kao uzorke koriste primjerice vinske mušice (kojima čitav život traje 40-50 dana) i poslužile su kao temelj istraživanja.

Otkrili su da im se sa starenjem mijenja sastav krvi. Zatim su pogledali događa li se to kod ljudi. Pronašli su 14 biomarkera u krvi koji bi mogli odgovarati na pitanje od čega ćemo se razboliti i kada bi (vjerojatno) trebali umrijeti. Ako uspiju u istraživanju, to znači da će preventivna medicina kod milijuna pacijenata unaprijed detektirati opasnosti i reći im kako se mogu zaštititi kako bi dulje ostali živi i zdravi.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Analizirali su uzorke krvi kod 44,168 ljudi i bacili se u potragu za spomenutim biomarkerima koji su indikator preostalog ‘roka trajanja’ života. Baš kao i kod mušica, pronašli su minijaturne, ali indikativne razlike kod starijih ljudi u odnosu na mlađe ljude i njihovu krv.

Čitav test je tek temelj novog pravca razmišljanja u medicini, a sa Max Plancka poručuju kako će ovo biti prvi korak u pravoj individualnoj medicini.

“Budući da se bavimo istraživanjem starenja, uvijek želimo saznati pacijentovu biološku dob. Običan kalendar nam gotovo ništa ne otkriva o zdravlju pojedinog pacijenta – jedan 70-godišnjak može biti potpuno zdrav, a drugi može imati tri ili četiri bolesti. Sada smo pronašli biomarkere koji će nam i kod ovih naizgled zdravih reći gdje bi stvari mogle poći po krivu”, kazala je voditeljica istraživanja prof. Eline Slagboom.