Rigorozne kontrole prije zelenog svjetla odlasku u invalidsku mirovinu

Livija Stanišić
6. prosinca 2017.
Zdravlje
A- A+

Ukupno 11,9 posto stanovništva u Hrvatskoj, čak 511.194 osobe, imaju utvrđen određen stupanj invaliditeta, pokazuju podaci Hrvatskog registra za osobe s invaliditetom, iz veljače 2016. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) u svojim podacima za listopad 2017. navodi brojku od 126.823 umirovljenika koji primaju invalidsku mirovinu, a za njihovu je isplatu u prijedlogu državnog proračuna za 2018. predviđeno 3.883 milijardi kuna, što je za oko 150 milijuna kuna viši iznos nego ove godine.

Prema podacima HZMO-a u 2017. registrirano je 2.144 novih korisnika invalidskih mirovina.

Zanimljivo je da Hrvatska po broju korisnika invalidskih prava prednjači među europskim zemljama. Među njima se nalaze i korisnici invalidskih mirovina prema posebnim kategorijama, poput hrvatskh branitelja, no i kad se ta činjenica uzme u obzir, broj uvelike odskače od europskih prosjeka. Svjetska zdravstvena organizacija navodi da čak 12 tisuća ljudi u Hrvatskoj – u omjeru prema svakih 100 tisuća stanovnika – ima ustanovljen neki oblik invaliditeta; usporedbe radi, u Belgiji je taj broj 2.600, u Finskoj 5.500 a u Norveškoj 6.100.

Evo što po pitanju mirovina donosi novi Zakon o braniteljima

Velik problem hrvatskog sustava invalidskog mirovinskog osiguranja u prošlosti je bio često nedovoljno promišljen i propusan zakonski okvir kojim su uređivana pitanje dodjele prava, ali uzrok se može potražiti i u lošoj obrazovnoj strukturi, visokom stupnju nezaposlenosti, mjestimice lošim ili opasnim uvjetima rada, često i neadekvatnoj brizi građana o vlastitom zdravlju, ali i korupciji unutar samog sustava.

Što kažu brojke?

U listopadu 2017. u Hrvatskoj je bilo 126.823 korisnika invalidskih mirovina koji su pravo na invalidsku mirovinu ostvarili prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO). Tom broju valja pridodati 56.028 osoba koje mirovinu ostvaruju prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (ZOPHBDR) te 6.124 korisnika mirovina Hrvatskog vijeća obrane.

Izvor: HZMO

Uz evidentiranih 126.823 korisnika invalidskih mirovina u listopadu 2017. u Hrvatskoj, važno je napomenuti i da su tog istog mjeseca 85.353 mirovine prevedene iz invalidskih u starosnu, jer se prema odredbama važećeg Zakona o mirovinskom osiguranju, korisniku invalidske mirovine to pravo prevodi u istoj svoti prvog dana mjeseca nakon mjeseca u kojemu je korisnik navršio starosnu dob za starosnu mirovinu. Iznimke su, dakako, mirovine ostvarene prema posebnim propisima pod povoljnijim uvjetima.

Izvor: HZMO

Donošenjem novog Zakona o mirovinskom osiguranju 1999. uvedena je novina da dotadašnji invalidi rada, koji su primali novčanu naknadu zbog invalidnosti, umjesto naknade ostvaruju pravo na invalidsku mirovinu. Broj korisnika invalidskih mirovina otad je relativno stabilan (iako se od 2005. do 2010. povećao za 8 posto).

Broj osoba u kategoriji hrvatskih ratnih vojnih invalida, odnosno korisnika braniteljskih invalidskih mirovina prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (ZOPHBDR), u razdoblju od 2003. do 2010. gotovo se utrostručio, a najveći je porast zabilježen 2007. kada je uvedena nova odredba da 5.500 branitelja, koji su dotad primali naknadu za profesionalnu nesposobnost, postaju korisnici invalidske mirovine. Jednako kao što je slučaj bio i s brojem korisnika prijevremenih mirovina, broj korisnika invalidskih mirovina povećao se zbog gospodarske krize 2008. i 2009.

Izvor: HZMO

Korisnici invalidskih mirovina imaju specifična obilježja u odnosu na druge korisnike mirovina, a razlikuju se i unutar same skupine – mlađi su od korisnika starosnih mirovina – prosječna dob korisnika starosne mirovine prema ZOMO-u je u rujnu 2017. bila 72 godine, a invalidske 60 godina. Također, imaju i kraći radni staž: 22 godine i 2 mjeseca, u odnosu na 32 godinu i 2 mjeseca za korisnike starosne mirovine. Korisnici invalidskih mirovina u prosjeku koriste mirovinu samo tri godine duže (21 godina) od korisnika starosnih mirovina (18 godina).

Iz toga bi se moglo zaključiti da zdravstveni problemi korisnika invalidskih mirovina znatno skraćuju njihov životni vijek. Prosječna invalidska mirovina isplaćena u listopadu za rujan 2017. za korisnike prema ZOMO-u iznosila je 1.981,50 kn, dok je starosna iznosila 2.542,69kn kn. Prosječna invalidska braniteljska mirovina (prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji – ZOPHBDR) u rujnu je iznosila 5.355,07 kn, dok je među korisnicima invalidskih mirovina prema ZOMO-u mirovinu iznad 5.000 kn primilo manje od 1 posto korisnika.

Korupcijske afere u sustavu dodjele invalidskih mirovina

Jedinstveno tijelo vještačenja

Upravo radi izbjegavanja korupcijskih afera i kvalitetnije kontrole sustava, bivši ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić ukinuo je dotadašnje povjerenstvo za reviziju invalidskih mirovina u sklopu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), umjesto kojeg je osnovano povjerenstvo za reviziju u sklopu Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Kako ne bi sve ostalo samo na otkrivanju prijevara i da bi se ujednačila praksa vještačenja invalidnosti, Zakonom o jedinstvenom tijelu vještačenja 2015. godine ukinut je dotadašnji model vještačenja u šest sustava, temeljen na različitim kriterijima i provođen po različitim zakonskim osnovama ostvarivanja prava, te koji je bio u suprotnosti s Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom, jer je propisivao mogućnost da osobe za istu vrstu oštećenja mogu imati različite postotke oštećenja, invalidnosti i prava. Osoba koja je htjela ostvariti pravo morala je proći novo vještačenje unutar svakog pojedinog sustava, gdje je osim financijskih troškova također ostvarivala vremenski trošak zbog obveze pojavljivanja na svakom vještačenju. Stoga je u sustav vještačenja uvedena nova, jedinstvena metodologija.

Bolest ih je u mirovinu otjerala sa 39 godina, a danas jedno drugome pomažu

Jedinstveno tijelo vještačenja postalo je ustrojstvena jedinica Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom na razini Republike Hrvatske. Zavod obavlja poslove vještačenja u prvom i drugom stupnju u postupcima radi ostvarivanja prava iz područja socijalne skrbi, mirovinskog osiguranja, rodiljnih i roditeljskih potpora, obrazovanja, profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom, zaštite ratnih i civilnih žrtava rata te drugim područjima.

Stroži kriteriji odlaska u invalidsku mirovinu

Veliku novinu u sustav uvele su odredbe i danas važećeg Zakona o mirovinskom osiguranju iz 2014., kojima je uvedena nova definicija smanjenja radne sposobnosti, prema kojoj se prije ocjene o potpunom gubitku radne sposobnosti mora utvrditi postoji li, i ako da – u kojem opsegu – preostala radna sposobnost, temeljem koje bi osiguranik nastavio raditi posao koji je dotad obavljao ili bi počeo raditi neki od prilagođenih poslova. Tek ako se utvrdi da osiguranik ne može raditi ni na prilagođenim poslovima, utvrđuje se potpuni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti, čime se stječe pravo na invalidsku mirovinu u punom iznosu.

Žurite li u mirovinu, to će vas koštati

Jednako kao i u slučaju prijevremenog umirovljenja, postroženje uvjeta odlaska u invalidsku mirovinu rezultiralo je valom nezadovoljstva, te su se mnogi osiguranici tužili na rigoroznost procedura – činjenica je da je Hrvatska izmjene kriterija preuzela iz austrijskog i njemačkog modela, kojima je djelovanje usmjereno prema poduzimanju svih mjera potrebnih da se osoba koja, primjerice, doživi ozljedu ili bolest, uspješno rehabilitirala i zadržala makar djelomičnu spoosobnost obavljanja posla. Učinci ovakvih mjera nisu samo ostvarenje ušteda države na izdacima za ovu vrstu mirovina, već i pružanje prilike za uspješnu reintegraciju osoba s invaliditetom u svijet rada, kao i borba protiv marginalizacije i društvene isključenosti, navedenih među Preporukama UN Odbora za prava osoba s invaliditetom i u okviru Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2017. do 2020. godine, koja je usvojena u travnju ove godine.

Rigorozne kontrole prije zelenog svjetla odlasku u invalidsku mirovinu
Popularno
Share via
Copy link
Powered by Social Snap