Ovisni smo o antibioticima: Liječnica upozorila na problem koji nije odmah vidljiv, a može rezultirati i smrću

Iako su antibiotici netoksični, jeftini i svima dostupni, oni nisu rješenje za brojne infekcije koje nas napadaju. Ipak, liječnici ih, pod pritiskom pacijenata često propisuju. Posljedica toga je povećana otpornost bakterija na antibiotike, što u konačnici dovodi do težeg liječenja bakterijskih infekcija, pa i smrti. Samo 2019. godine je zbog infekcija uzrokovanih bakterijama otpornima na antibiotike preminulo 1,2 milijuna ljudi.

U Hrvatskoj je zabilježen porast slučajeva gripe, no prema upozorenjima stručnjaka val zaraze još nije na vrhuncu. Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti u Zagrebu, Alemka Markotić upozorila je kako bi se zaraza mogla razbuktati nakon blagdana, s povratkom djece u škole, a odraslih na posao, o čemu smo pisali ovdje. Uz gripu, još uvijek je prisutan koronavirus, ali i još neki respiratorni virusi, zbog čega je istaknula da građani trebaju biti posebno oprezni.

Naravno, većini ljudi je prva obrana od zaraze zatražiti od svog liječnika antibiotike. Prema lanjskoj statistici, Hrvati su za vrijeme epidemije koronavirusa trošili najviše antibiotika od svih drugih u Europskoj uniji, o čemu je također bilo riječi na našem portalu. Uz to, 2021. su potrošili 10 milijardi kuna na lijekove, a 30 posto toga su bacili u smeće, navodi istraživanje koje smo prenijeli.

No, antibiotici, iako trenutno rješavaju problem, s vremenom dovode do otpornosti bakterija na njih. To znači da će antibiotici postajati sve neučinkovitiji, a pacijeti će teže moći izliječiti svoje tegobe. To se, prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije ponajprije vidjelo u prvoj godini pandemije koronavirusa. Čak 1,2 milijuna ljudi je preminulo 2019. zbog infekcija uzrokovanih bakterijama otpornima na antibiotike, što je više od broja preminulih od HIV-a ili AIDS-a te malarije.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

– Iako je već Alexander Fleming pri pronalasku penicilina upozoravao da će se nerazumnom primjenom penicilina s vremenom razviti otpornost bakterija na njega, rijetki su na to obraćali pažnju jer su se tijekom 1960-ih, ’70-ih i ’80-ih razvijali novi antibiotici i bili su djelotvorni na bakterije otporne na one stare, rekla je za tportal doktorica Arjana Tambić Andrašević, klinička mikrobiologinja iz Klinike za infektivne bolesti u Zagrebu i predsjednica Odbora za praćenje rezistencije bakterija na antibiotike pri Hrvatskoj akademiji medicinskih znanosti.

Bakterije postaju otporne

Objašnjava da su se antibiotici od samog uvođenja počeli olako prepisivati pacijentima, jer su bili netoksični i jeftini. Još jedan problem zbog kojih jača otpornost bakterija na antibiotike jest i to što u zadnjih dvadesetak godina novih vrsta antibiotika ima sve manje. Po opterećenju rezistentnim, odnosno otpornim bakterijama, Hrvatska se nalazi u europskom prosjeku, koji iznosi oko šest preminulih na 100.000 stanovnika. Otpornosti bakterija, upozorava liječnica, pripomaže i naivno uvjerenje građana da će antibiotici pripomoći svaki put kad osjete slabost ili imaju temperaturu.

– Međutim, najčešće infekcije u čovjeka su infekcije gornjih dišnih putova, a one su u 90 posto slučajeva uzrokovane virusima na koje antibiotici ne djeluju. U tom slučaju antibiotik neće pomoći u skidanju temperature i poboljšanju stanja, ali će djelovati na mnogobrojnu zajednicu bakterija koje nastanjuju naše tijelo, što će omogućiti da se među njima izrode mutanti otporni na taj i njemu srodne antibiotike. Jednom nastale, rezistentne bakterije nisu odmah uočljive jer su dio mikrobiote koja prirodno nastanjuje naše tijelo. Kad neka od tih bakterija ipak zaluta u područje ljudskog tijela, gdje joj nije mjesto (primjerice u mokraćni mjehur ili krvotok), onda je problem tim veći ako je ta bakterija rezistentna na antibiotike, upozorila je Tambić Andrašević.

LIječnik nije pogriješio ako ne prepiše antibiotik

Istaknula je da građani trebaju shvatiti da liječnik nije pogriješio ako im odmah nije prepisao antibiotik. Savjetuje građanima da puste liječnike da obave procjenu je li u njihovom slučaju riječ o težoj bakterijskoj infekciji, poput infekcije mokračnih puteva ili je riječ o infekciji koja ima svoj tijek i može proći bez upotrebe lijekova. Naime, ponašanje pacijenta može utjecati na odluku liječnika.

– Tako je tipičan spontani tijek uhobolje tri do četiri dana, grlobolje jedan tjedan, sinusitisa dva tjedna, a kašalj kao znak bronhitisa može trajati i do tri tjedna. Ako uz te simptome opće stanje pacijenta nije značajno narušeno, antibiotike ne treba uzimati i treba pustiti da prođe prirodan tijek bolesti. Antibiotici se trebaju koristiti kod težih bakterijskih infekcija, odnosno samo na preporuku liječnika. Najčešće bakterijske infekcije u čovjeka su infekcije mokraćnih putova i one se, ako su simptomatske, liječe antibioticima. Općenito su najčešće u čovjeka infekcije dišnih putova, no one su najčešće uzrokovane virusima i najčešća su indikacija u kojoj se antibiotici nepotrebno propisuju, istaknula je liječnica.

Savjetovala je uzimanje antibiotika u točnim vremenskim intervalima, a poželjno je i uzimanje probiotika za vrijeme terapije. Neiskorištene antibiotike treba vratiti u ljekarnu, a ne čuvati ih do sljedećeg oboljenja, zaključila je Arjana Tambić Andrašević.