Opasna bolest pluća: Teško dišete? Kratkoća daha može biti znak KOPB-a
Svjetski dan Kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) obilježava se 19. studenoga još od 2002. godine. KOPB je među vodećim uzrocima smrti u svijetu, a prošle godine u Hrvatskoj je preko 1.700 ljudi umrlo od kronične bolesti donjeg dišnog sustava. Unatoč napretku medicine, mnogi oboljeli godinama žive sa simptomima koji se pogrešno pripisuju ‘slabim plućima’ ili starenju.
Umirovljenik kašlje | Foto: Pexels
Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) je među vodećim uzrocima smrti u svijetu, a Svjetski dan KOPB-a obilježava se 19. studenoga još od 2002. godine. Cilj je podizanje svijesti, razmjene znanja i poticanja rasprave o načinima smanjenja tereta ove bolesti u svijetu. U Hrvatskoj je ove godine prvi put uspješno izvedena balonska angioplastika plućnih arterija, metoda koja otvara sužene ili zatvorene plućne arterije, a više o tome pisali smo ovdje.
Često pogrešno dijagnosticirano
Ovogodišnja tema ‘Teško dišete? Kratkoća daha može biti znak KOPB-a’, upozorava na to da je KOPB među vodećim uzrocima smrti u svijetu, ali je i dalje često neprepoznata i pogrešno dijagnosticirana bolest, zbog čega mnogi oboljeli ne dobivaju odgovarajuće liječenje. U Hrvatskoj su u 2024. godini kronične bolesti donjega dišnog sustava bile 8. vodeći uzrok smrti, s preko 1.700 umrlih osoba, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
KOPB najčešće nastaje zbog dugotrajnog aktivnog ili pasivnog pušenja, a prvi se simptomi obično javljaju kod pušača starijih od 40 godina. Bolest može biti uzrokovana i izlaganjem štetnim plinovima, prašini, kemikalijama ili zagađenom zraku, uz moguću genetsku sklonost i preosjetljivost dišnih puteva. Simptomi se obično javljaju tek kad je plućna funkcija već smanjena. Simptomi mogu uključivati otežano disanje kod kretanja i vježbanja niskog intenziteta, kašalj koji se najčešće javlja ujutro, osjećaj stezanja u prsima.
Otežano disanje, mršavljenje, plavi prsti
Kako bolest napreduje može se javiti otežano disanje čak i kod pričanja i u mirovanju. Osim toga, može doći do mršavljenja, ubrzanog pulsa, anksioznosti i osteoporoze. Također, može doći do natečenih zglobova i stopala, a zbog manjka kisika u tijelu prsti ili usne mogu poplaviti. Tijek bolesti obilježen je razdobljima pogoršanja koja narušavaju funkciju pluća i kvalitetu života. Iako počinje u plućima, s vremenom može zahvatiti i druge organe.
Osobe s KOPB-om imaju i veći rizik za druge zdravstvene probleme poput gripe ili upale pluća, raka pluća, srčanih bolesti, slabosti mišića i krhke kosti, ali i depresija i anksioznost. KOPB se dijagnosticira spirometrijom – jednostavnim i bezbolnim testom funkcije pluća. Bolest se ne može potpuno izliječiti, ali se različitim terapijama mogu ublažiti simptomi, smanjiti pogoršanja i poboljšati kvaliteta života. Najbolja prevencija je nepušenje i izbjegavanje duhanskog dima. Važno je i smanjiti izloženost onečišćenju zraka i štetnim tvarima te biti tjelesno aktivan.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
