Misterij starenja: Analiza krvi otkriva da ljudi stare u "tri brzine", ovisno o tomu koliko godina imaju

Novo istraživanje pokazuje da starenje nije jedno te isti proces za čovjekovog života, nego da ono mijenja brzine. Analizom više od 4.000 uzoraka krvi znanstvenici su okvirno odredili dobne granice na 34, 60 i 78 godina, a brzina starenja je u svakom periodu drugačija!

Zanimljivo istraživanje o starenju objavljeno je u časopisu Nature Medicine, piše sciencealert.com.

Što se tiče biološkog procesa starenja koji se događa svima, čini se da funkcionira u tri brzine tijekom naših života. Novo istraživanje sugerira da se te brzine mijenjaju ovisno o čovjekovoj dobi, a granice su postavili na 34 godine, 60 godina i 78 godina starosti.

Značajne promjene u brzini starenja

Ta istraživanja mogla bi biti dobra podloga za daljnje razumijevanje zašto nam se i kako uopće događa starenje. Isto istraživanje je postavilo i nove standarde procijenjivanja starosti neke osobe na temelju razine proteina u krvi.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Rješenja i uvid u naše starenje, nalaze se u plazmi naših krvnih stanica. Znanstvenici su na uzorku od 4.263 osobe u dobi od 18 do 95 godina napravili detaljne analize krvne plazme. Oko 3.000 različitih proteina kola kroz taj biološki sustav, a njima je poslužio kao slika stanja u tijelu.

Broj proteina je tijekom raznih godina starosti bio više manje jednak, no uočene su značajne promjene u njihovoj razini na spomenutim granicama od 34, 60 i 78 godina starosti.

Kako i zašto se to događa još uvijek nije jasno, no ovo je potrvrda ranijih istraživanja koja su povezivala starenje s krvnom slikom.

“Znanstvenici već dugo znaju da analizom određenih proteina u krvi možemo dobiti puno informacija o zdravlju te osobe. Ali nitko do sad nije utvrdio da se razine tih proteina značajno mijenja u tri ciklusa kako ljudi stare”, kazao je neurolog Tony Wyss-Coray sa Stanfordovog centra za istraživanje Alzheimerove bolesti.

Za desetak godina moći ćemo znati koliko smo zapravo stari?

Drugi dio istraživanja odnosi se na predviđanje nečije dobi na temelju krvnog uzorka i analizom proteina u krvnoj plazmi. Razvili su metodu pogađanja čovjekove dobi unutar granice od tri godine, a kada je test baš potpuno podbacio radilo se o iznimno zdravim osobama za svoje godine.

Istraživanje je dobra podloga za daljnje testove koji bi mogli ići u smjeru točnog pogađanja biološke starosti. Istraživači napominju kako su od kliničkih testiranja udaljeni pet do deset godina, u kojima bi trebali točno definirati značaj 3.000 različitih proteina koji se nalaze u krvi.

Otvorili su mogućnost da će u budućnosti jednostavnim testom krvi, osoba moći saznati koliko dobro stari, barem na staničnoj razini.

“Što više znamo o starenju, to više možemo napraviti protiv starenja. Bez značajne promjene životnih navika ljudi bi mogli živjeti dodatnih par godina dulje. U idealnom svijetu, ljudi žele znati sve više o štetnim navikama koje starenje čine bržim”, kazao je Wyss-Coray.