Ksenija Gaćeša Zaninović iz DHMZ-a odgovara: Možemo li biti bolesni od vremena?

Vladimira Paleček
3. prosinca 2017.
Zdravlje
A- A+

Kao relativno nova znanost, biometeorologija – kao i principi medicinske interpretacije vremenske prognoze – se neprestano usavršava širom svijeta. Voditeljica Službe za klimatološka istraživanja i primijenjenu klimatologiju i biometeorološka istraživanja DHMZ-a, dr. Ksenija Gaćeša Zaninović, u razgovoru za mirovina.hr otkriva kako na koju bolest može utjecati vrijeme.

Voditeljica Službe za klimatološka istraživanja i primijenjenu klimatologiju i biometeorološka istraživanja Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), dr. Ksenija Gaćeša Zaninović

Biometeorologija sadrži elemente meteorologije i medicine, te ova vrsta prognoze upozorava na vremenske prilike koje mogu izravno utjecati na zdravlje ljudi, posebno dajući upute za kronične bolesnike i određene kategorije ljudi, s obzirom na njihovu dob i zdravstveno stanje

– Misao američkog klimatologa Critchfielda kako je ‘atmosfera ocean zraka na čijem dnu živi čovjek’ vrlo slikovito ukazuje na činjenicu da atmosfera mora djelovati na čovjeka. Svi živi organizmi podložni su djelovanju atmosferskih prilika i moraju im se prilagođavati. Međutim, ponekad se organizam teško prilagođava zbivanjima u atmosferi, pa vremenske prilike mogu uzrokovati i neugodne posljedice. To posebno dolazi do izražaja kod bolesnih ljudi, čiji su mehanizmi prilagođavanja oslabljeni. Zadatak je humane biometeorologije otkriti kako pojedine vremenske situacije djeluju na čovjeka, posebno na bolesnog čovjeka, kako bi se stvorile podloge za biometeorološku prognozu vremena radi prevencije ugroženih skupina populacije. S druge strane, prikaz bioklimatskih prilika određenih područja, s informacijama o nekoliko drugih meteoroloških parametara, kao što je broj oborinskih dana, insolacija, te temperatura zraka i mora, mogu biti vrlo važna podloga za turističku propagandu – ističe voditeljica Službe za klimatološka istraživanja i primijenjenu klimatologiju i biometeorološka istraživanja Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), dr. Ksenija Gaćeša Zaninović, koja je u ovoj relativno mladoj znanosti provela posljednjih trideset i pet godina života, dakle cijeli svoj radni vijek.

Kako na koju bolest djeluje vrijeme?

Istraživanja na području biometeorologije u Hrvatkoj su počela još sredinom 60-ih godina, ali tada su bila dobrovoljna i bazirala su se na interesu i entuzijazmu prve biometeorologinje kod nas dr. Nade Pleško i njenoj suradnji s liječnicima. Početkom 80-ih godina Ministarstvo znanosti odobrilo je financranje prvoga biometeorološkog projekta u kojem je u suradnji sa zagrebačkim bolnicama istraživan utjecaj vremena na vaskularne bolesti. Od tada biometeorološka istraživanja postaju sustavni dio Državnoga hidrometeorološkog zavoda.

– Prvo je trebalo odrediti kako na koju bolest djeluje vrijeme – pojašnjava dr. Zaninović. – U okviru spomenutog projekta u suradnji sa svim bolnicama istraživalo se kako vrijeme utječe na vaskularne bolesti: infarkt miokarda, moždani udar i plućnu emboliju. Kasnije su uslijedila istraživanja utjecaja vremena na učestalost samoubojstava, bolesti dišnog sustava i astme. Rezultati tih istraživanja kao i rezultati istraživanja u svijetu s kojima smo se upoznali iz stručne literature, omogućili su uvođenje biometeorološke prognoze. Dakle, biometeorološka prognoza se temlji na meteorološkoj prognozi i poznavanju utjecaja vremena na ljude. Istraživanja su pokazala kako su najnepovoljnije za naše zdravlje promjene vremenskih situacija, kad dolazi zračna masa drugačijih karakteristika vremena (temperatura, vlaga, vjetar…) pa joj se moramo prilagoditi.

Tlak zraka ne izaziva tegobe

Iako se često pisalo o tlaku zraka kao ključnom upravo u izazivanju sličnih tegoba, dr. Zaninović opovrgava takve navode.

– Tlak zraka sam po sebi ne utječe na naše boljke i raspoloženja, što su potvrdila istraživanja u barokomori. Primjerice, puno veću promjenu tlaka zraka doživjet ćete ako se popnete na Sljeme nego s promjenom meteoroloških uvjeta prolaskom fronte. U korelaciji s pojedinim meteorološkim elementima, najznačajnija je promjena temperature. Istraživanje utjecaja visokih temperatura na pojavu smrtnosti omogućilo je da se odrede temperaturni pragovi iznad kojih se povećava smrtnost i to je istraživanje omogućilo uvođenje upozorenja na toplinske valove. Upozorenja na toplinske valove se šalju Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i Ministarstvu zdravstva koji dalje upozoravaju zdravstvene ustave i javnost uz preporuku kako se ponašati za vrijeme takvih vremenskih uvjeta – kazuje dr. Zaninović.

To je istraživanje pokazalo kako nije ista temperatura opasna u raznim dijelovima Hrvatske. Ljudi su navikli na različite temperature u različitim dijelovima naše zemlje pa te granične vrijednosti temperature nisu jednake u svim krajevima. Također je u pripremi izrada slične prognoze za hladne valove.

Meteoropati – da ili ne?

Dr. Zaninović pojašnjava kako nema saznanja ima li danas više meteoropata nego prijašnjih godina, no dodaje kako se općenito smatra da je 50-60 posto ljudi osjetljivo na vrijeme.

– Sigurno je kako klimatske promjene donose više temperature i više toplinskih valova. Ekstemi će biti sve izraženiji i češći, pa u tom smislu može biti nepovoljnih utjecaja. S druge strane, pak, treba voditi računa da je čovjek sposoban prilagođavati se, pa će taj efekt biti donekle ublažen. Također, očekuje se da će manja učestalost vrlo niskih tempertura u zimskim periodima dovesti i do manje smrtnosti. Naime, u Europi je smrtnost najveća upravo u zimskom dijelu godine, napose od vaskularnih bolesti. Dakle, za očekivati je da će povećana smrtnost zbog toplinskih valova – s druge strane – donekle biti ‘kompenzirana’ manjom smrtnošću u hladnom dijelu godine. S druge strane, klimatske promjene utjecat će i na turistički klimatski potencijal u našoj zemlji. Istraživanja su pokazala da će on biti veći, pa će tako za neke aktivnosti ljeto postati pretoplo, ali će se sezona zato proširiti na proljetni i jesenski dio godine.

Istraživanje utjecaja vremena na zdravlje ljudi

U okviru istraživanja koje je sufinanciralo Ministarstvo znanosti proučavan je utjecaj vremena na pojavu cerebrovaskularnog inzulta, infarkta miokarda, plućne embolije, učestalost samoubojstava te na bolesti dišnih puteva. Rezultati tih istraživanja objavljeni su u brojnim časopisima ili na raznim meteorološkim, biometeorološkim i medicinskim konferencijama. Evo nekih od njih.

  • Analiza sedmodnevnih razdoblja s mnogo infarkta miokarda pokazala je da se najveći broj srčanih infarkta događa zimi u vremenskim situacijama s niskim tlakom zraka, tipom vremena s južnim strujanjem, uz česte prolaze fronti (Pleško i dr., 1983). U takvim je situacijama atmosfera nestabilna, prevladava oblačno, često vjetrovito, snježno ili kišno i vrlo hladno vrijeme. Ljeti se kao opasna razdoblja ističu ona s toplim i sparnim vremenom.
  • Analiza odnosa samoubojstava i vremenskih prilika pokazala je da je u Zagrebu, prema podacima Zavoda za sudsku medicinu za 1976. i 1977. godinu, povećani broj samoubojstava povezan također s prolazom fronte, a posebno su nepovoljni topli sektori ciklona. Višednevni periodi s mnogo samoubojstava obilježeni su najčešće povišenom temperaturom zraka nepravilnog dnevnog hoda, sniženim ili promjenjivim tlakom zraka, povećanom naoblakom, maglom, često slabom kišom, a ljeti i grmljavinskim pljuskovima (Pleško i dr, 1985).
  • Kod djece alergične na kućnu prašinu i na pelud najveći je broj astmatičnih napadaja zabilježen u situacijama s niskim tlakom zraka, dok su djeca koja nisu alergična osjetljivija na situacije s visokim tlakom zraka u hladnom dijelu godine, a s niskim tlakom zraka u toplom dijelu godine. Povećani broj astmatičnih napada zabilježen je i u situacijama s prolazom hladne fronte.