Istraživanje: Skoro 40 posto slučajeva demencije moguće je izbjeći ili usporiti, evo kako

Josip Mihaljević
31. srpnja 2020.
Zdravlje
A- A+

Oko 40 posto svih slučajeva demencije može se spriječiti ili značajno usporiti, rezultati su novog istraživanja na kojem je radilo 28 vodećih eksperata za demenciju. Nove informacije predstavljene su na ovogodišnjoj međunarodnoj konferenciji Alzheimerovog udruženja.

puzle demencija

Foto: Unsplash

Najveći stručnjaci za demenciju predstavili su otkrića najnovijeg istraživanja o demenciji, a zaključak je da se oko 40 posto slučajeva može spriječiti ili drastično usporiti, piše medicalxpress.com.

Time su zapravo nadodali još nekolicinu rizičnih faktora koja su ustanovljena ranije, a ona su potom odmah dodana u smjernice o demenciji cijenjenog medicinskog znanstvenog časopisa The Lancet.

Lancetova komisija još je 2017. godine identificirala 9 rizičnih faktora za razvoj demencije, a novo istraživanje dodalo je tri nova. Sva tri nova rizična faktora “odgovorna” su za oko 6% svih slučajeva demencije, bolesti koja zbog starenja stanovništva postaje sve češća.

To su:

  • ozljede glave u srednjoj dobi (3 posto veća šansa od razvijanja demencije)
  • unos pretjeranih količina alkohola u srednjoj dobi (1 posto veća šansa)
  • izloženost nečistom zraku (2 posto veća šansa)

Ovo su najštetniji rizični faktori

Sveukupno, ostalih devet rizičnih faktora čine su povezani s čak 34% svih slučajeva demencije. Najozbiljniji među njima su manjak obrazovanja u ranom životu (7 % veći rizik), gubitak sluha u srednjoj dobi (8% veći rizik) i pušenje u trećoj dobi (5% veći rizik).

Istraživanje je provelo 28 vodećih stručnjaka za dementne bolesti diljem svijeta i sada imamo suvremenu analizu štetnih stvari koje se povezuju s Alzheimerom. No, što s tim podacima?

Ovo je zapravo poziv svim državama i osobama da budu ambiciozni oko sprječavanja demencije, a navodi se  i nekoliko načina kako promovirati zdraviji život kako bi u budućnosti bilo što manje demencije.

Diljem svijeta oko 50 milijuna ljudi ima neki oblik demencije, a projekcije su strašne. Do 2050. godine trebalo bi ih biti trostruko više, čak 152 milijuna. Najveći rast se očekuje u nerazvijenim i srednje razvijenim državama, gdje danas živi dvije trećine svih oboljelih.

Prilika da krenemo u sretniju budućnost

Znanstvenici su istraživanje predstavili kao poziv da se uozbiljimo i mislimo o javnim politikama koje bi dovele do manje demencije:

“Naše istraživanje pokazuje da je spriječiti ili odgoditi demenciju u rukama donositelja odluka u društvu, imamo priliku utjecati sada kako bi kvaliteta života kasnije bila bitno bolja”, kazao je profesor Gill Livingston s University College London.

Dodao je da društvo mora uložiti više napora u dizanju svijesti, da moramo razmišljati dalje od pukog promoviranja zdravijeg života i da se trebamo suočiti s nejednakošću kako bi popravili okolnosti u kojima ljudi žive svoje živote.

“Moramo stvoriti aktivna i zdrava okružja za zajednicu, gdje je fizička aktivnost norma, gdje je ljudima dostupna bolja hrana i gdje je smanjena izloženost štetnim stvarima poput pretjerane konzumacije alkohola”, kazao je Livingston.

Predstavio je i devet ambicioznih smjernica o kojem bi političari trebali razmisliti:

  • Moramo smanjiti prosječni krvni tlak ljudima koji su 40+
  • Poticati korištenje pomagala za sluh i štititi se od visoke razine buke koja šteti sluhu
  • Smanjiti izloženost nečistom zraku i konzumaciji duhana, posebice onog iz druge ruke
  • Prevenirati ozljede glave (misliti o konkretnim planovima za profesije u kojima postoji veća opasnost i pokušati smanjiti broj prometnih nesreća)
  • Limitirati tjednu dozu unosa alkohola
  • Osnovati programe podrške ljudima koji žele prestati pušiti
  • Omogućiti djeci jednak pristup obrazovanju
  • Voditi aktivnije živote, posebice od srednje dobi nadalje
  • Smanjiti razine pretilosti i, posljedično, dijabetesa