Istraživanje s Harvarda tijekom 80 godina otkrilo tajnu zdravlja, sreće i dugovječnosti

Jasmina Grgurić
26. listopada 2018.
Zdravlje
A- A+

Najduža svjetska studija otkriva da su bliski odnosi, više nego novac ili slava, ono što ljude čini sretnima kroz život. Takve snažne veze štite od nezadovoljstva, pomažu odgoditi mentalno i fizičko propadanje te su veći preduvjeti dužeg i sretnijeg života nego socijalni status, IQ pa čak i geni.

Ako smo sretni u braku u 50-ima, bit ćemo zdravi u 80-ima Foto: Pexsels

Istraživanje s Harvarda, koje se provodilo gotovo 80 godina, otkriva utjecaj zajedništva na sreću, zdravlje i dulji život. Istraživanje je počelo davne 1938. godine praćenjem zdravlja 268 studenata druge godine Harvarda za vrijeme Velike depresije kako bi se dugoročno otkrili tragovi koji vode do zdravog i sretnog života. Tijekom ovog najdužeg svjetskog istraživanja, praćenjem psihičkog i fizičkog zdravlja velikog broja njezinih sudionika uključenih tijekom vremena, znanstvenici su došli do zanimljivih otkrića.

Od prvih sudionika s Harvarda, među kojima je bio i John F. Kennedy, danas je živo 19 muškaraca u svojim 90-im godinama. Istraživanje je prošireno kasnije na 1.300 osoba. Oni su danas u 50-im i 60-im godinama, a svrha je bila vidjeti kako njihova rana životna iskustva utječu na zdravlje i starenje s vremenom. Skupina je kasnije uvećana s novih 500-tinjak osoba. Stručnjaci su se bavili njihovim karijerama, uspjesima i neuspjesima u poslu i braku.

Usamljenost ubija koliko i pušenje i alkoholizam

“Iznenađujuće otkriće je da naši odnosi, ali i to koliko smo u njima sretni, imaju snažan učinak na naše zdravlje. Briga o vašem tijelu je važna, ali njegovanje odnosa je također jedan od načina brige o sebi” – kaže direktor istraživanja, psihijatar Robert Waldinger. 

Studija je tako otkrila da su bliski odnosi, više nego novac ili slava, ono što ljude čini sretnima kroz život. Takve snažne veze štite ljude od nezadovoljstva, pomažu odgoditi mentalno i fizičko propadanje te su veći preduvjeti dužeg i sretnijeg života nego socijalni status, IQ pa čak i geni.

Veze kakve su imali s obitelji, prijateljima i zajednicom odredili su kvalitetu života sudionika. Waldinger napominje kako su ljudi koji su najviše bili zadovoljni svojim odnosima u 50-im godinama, bili najzdraviji u dobi od 80 godina, što se vidjelo i u razini kolesterola.

Također, oni koji su imali sretne brakove u svojim 80-im godinama nisu imali promijene raspoloženja, čak i onda kada su osjećali fizičku bol, za razliku od onih u nesretnim brakovima koji su osjećali i psihičku i fizičku bol.

“Usamljenost ubija. Moćna je koliko i pušenje i alkoholizam” – kaže Waldinger o zaključku da su oni koji su imali tople odnose živjeli duže i sretnije, dok su samotnjaci živjeli kraće. 

Ključan je osjećaj da se možemo osloniti

Isto tako, oni koji su živjeli duže i sretnije, manje su pušili i pili alkohol te su osobe sa snažnom socijalnom podrškom manje obolijevale mentalno s godinama.

“Dobri odnosi štite naše tijelo i naš mozak. Oni ne moraju uvijek biti glatki, ključan je osjećaj da se možemo osloniti na drugu osobu” – dodaje.

Kako starjeti počinjemo čim se rodimo, moramo se brinuti o sebi u svim fazama života.

Ova studija od iznimne je važnosti jer u određenoj mjeri pobija teoriju genetske i biološke predodređenosti za razvoj, pri čemu važnu ulogu ima fizička konstitucija, intelektualna sposobnost i osobnost. Međutim, sada je i na DNA testovima dokazano da se sve to pod životnim utjecajima može promijeniti.

“Kada je ovo istraživanje Harvarda započelo, nitko nije mario za empatiju i povezanost kao neke relevantne faktore. Ali, ključ zdravog starenja su naši odnosi, odnosi i odnosi” – potvrđuje jedan od istraživača, psihijatar George Vaillant.

“Lako se izolirati, biti okupiran poslom i ne sjetiti se da dugo nismo vidjeli prijatelje. I sam pokušavam na to obratiti puno više pažnje nego prije” – zaključio je Waldinger.

 

Komentari

Komentiraj