Dr. Norman Walker: Savjeti liječnika koji je doživio 118 godina

Vladimira Paleček
24. studenoga 2017.
Zdravlje
A- A+

Vi ste ono što jedete, vi ste mladi ili stari prema onome kako se osjećate. Godine nemaju nikakve veze s vašom starošću, osim što registriraju prohujalo vrijeme. Čovjek može biti star u tridesetoj, a može biti mlad u sedamdesetoj godini – uči nas dr. Norman Walker, jedan od najznamenitijih liječnika i istraživača prehrane u SAD-u, koji je doživio fascinantnih 118 godina te svoju zadnju knjigu napisao u dobi od 113!

Čovjek može biti star u tridesetoj, a može biti mlad u sedamdesetoj godini – uči nas dr. Norman Walker, jedan od najznamenitijih liječnika i istraživača prehrane u SAD-u

 

Baš kao što je u prošlosti nedovoljna ishrana imala za posljedicu razne bolesti, danas razvoj tih bolesti i prijevremenog starenja potiče i omogućuje upravo nagomilavanje otpadnih tvari u organizmu, upozorava dr. Walker.

Svoj doprinos čovječanstvu dr. Norman Walker (1866.-1984.) započeo je još krajem 19. stoljeća u Londonu kada je, kao mladić, bio izložen teškom radu i stresu. Ne mogavši se pomiriti s lošim zdravljem i ranom smrću, počeo se hraniti sirovom hranom i koristiti svježe sokove od voća i povrća. Tijekom više od sto godina, ovaj znanstvenik je kroz istraživanja i osobno iskustvo dokazivao da kvalitetan i dug život idu “ruku pod ruku”. Njegova vitalnost i dugovječnost najbolja su preporuka svima koji žele živjeti dulje, zdravije i kvalitetnije. Naime, dr. Walker je doživio fascinantnih 118 godina, u 102. se oženio i dobio sina te svoju zadnju knjigu napisao u dobi od 113, a sve do smrti radio je poslove u kući i vrtu i vozio se na biciklu!

Lider nutricionizma

Među veličanstvenim doprinosima koje je pružio čovječanstvu svakako je terapeutska važnost svježih sokova, koja ga je prometnula u svjetski poznatog lidera nutricionizma. Njegove savjete i danas slijede na tisuće ljudi koji su se izliječili zahvaljujući Walkerovim instrukcijama, a među njima i velike holivudske zvijezde poput Julije Roberts i Sharon Stone. Svoje tajne za dug, zdrav i produktivan život dr. Walker je podijelio pišući međunarodno priznate knjige o zdravlju i prehrani: “Sjajno zdravlje”, “Dnevno svježa salata održava vaše zdravlje”, “Sokovi od svježeg voća i povrća”, “Voda može razoriti vaše zdravlje”, “Zdrava probava bez zatvaranja”, “Povratak prirodi” i “I vi možete postati puno mlađi”, na koju se ovoga puta fokusiramo. Kao najvažnije čimbenike na putu pomlađivanja on navodi zdravu prehranu, izbjegavanje ugljikohidrata, žitarica, šećera i mlijeka, šetnje u prirodi i pravilan omjer prirodnih sastojaka u obrocima.

“Najstroži zakon života”

Mi smo ono što jedemo. Nikakvim drugim putem ne možemo obnoviti stanice i tkivo svog tijela osim putem jela i pića. Obnova tj. regeneracija je “najstroži zakon života”. U svakoj sekundi naše egzistencije, sve dok u tijelu ima života, stare stanice zamijenjuju se novima koje nastaju na čudesan način. Te nove stanice mogu nastati jedino iz onih tvari koje pribavljamo svom organizmu, iz atoma i molekula hrane koju jedemo, iz tekućine koju pijemo i zraka kojeg udišemo. Ta regeneracija je strahovito važna, njene posljedice prepoznatljive su na licu i konstituciji svakog muškarca, žene i djeteta. I zato je naprosto nezaobilazna u našem nastojanju da postanemo opet mladi. Blijeda boja lica, naborana i izbrazdana koža na obrazima i vratu, te bezbojne i mutne oči, zacijelo nisu znakovi mladosti.

Ti znakovi jasno daju do znanja da sve što smo dosad jeli nije sadržavalo u sebi dovoljno kvalitenih hranjivih tvari za regeneriranje stanica i tkiva. Naslage masnoće također ukazuju na to da hrana koju smo dosad uzimali nije bila ispravna – usprkos svim reklamama. Umjesto da se stanice tijela regeneriraju, takva prehrana ubrzava slabljenje tkiva i prouzrokuje skupljanje masnoća. Takvo stanje moramo odstraniti ukoliko želimo biti mladi. Baš kao što je u prošlosti nedovoljna ishrana imala za posljedicu razne bolesti, danas razvoj tih bolesti i prijevremenog starenja potiče i omogućuje upravo nagomilavanje otpadnih tvari u organizmu, upozorava dr. Walker.

Ugljikohidrati i škrob su štetni

Molekula škroba je karakteristična po tome što je netopljiva u vodi, alkoholu ili zraku. – Postavši svjestan te činjenice, odmah mi je postalo jasno zašto su žitarice i ugljikohidrati, kojima sam se hranio u velikim količinama, dovodile do začepljenja jetre te je taj organ otvrdnuo poput neke daske. Osim toga, bilo mi je jasno zašto dolazi do stvaranja pijeska ili kamenca u žučnom mjehuru i bubrezima, zašto dolazi do neprirodnog zgrušavanja krvi u krvnim sudovima i kapilarama, do stvaranja hemoroida, tumora, raka i ostalih izraslina u svim dijelovima organizma. Temeljito istraživanje otkrilo mi je zašto mnogi koji po ustaljenoj navici jedu bijeli kruh, proizvode od brašna i ugljikohidrate, imaju prišteve i druga onečišćenja kože. Ustanovio sam da molekula škroba putuje krvotokom, a da zapravo nije potrebna ni stanicama, ni tkivu, ni žlijezdama. Zato je kao takvu, suvišnu i nepotrebnu, tijelo pokušava izlučiti. Ako su organi izlučivanja preopterećeni tim molekulama u obliku taloga na stijenkama, one se ne mogu odstraniti iz organizma kroz kanale tih organa. Postoji i mogućnost njihova odstranjivanja izlučivanjem kroz pore na koži. Odatle pojava bubuljica. Niste li primijetili kako koža čovjeka koji se obilato hrani namirnicama od žitarica i škroba s vremenom postaje naborana, isušena i uvela? – pita se dr. Walker, dodajući kako nema trajnog uspjeha u liječenju ako se prije samog postupka liječenja organi izlučivanja temeljito ne očiste od nagomilanog otpada i ako se iz jelovnika ne izbace proizvodi koji sadrže škrob i žitarice. Na prigovore da je ovakva dijeta krajnje drastična u usporedbi s činjenicom da su ljudi tisućljećima živjeli od žitarica i škroba, odgovara ukazivanjem na činjenicu da bolesni ljudi, koji ne jedu namirnice od žitarica i škroba, ne samo da poboljšavaju svoje duševno stanje, već se u većini slučajeva uspješno liječe od svojih bolesti.

Što šećer čini otrovom?

Rafinirani šećer, smatra ovaj revolucionar prehrane, u tijelu fermentira i dovodi do stvaranja octene kiseline, ugljične kiseline i alkohola. Octena kiselina je jaka, razorna kiselina, o čemu najbolje svjedoči njena primjena kod spaljivanja bradavica na koži. – Ako na površinu kože djeluje tako razarajuće, zamislite štetu koju nanosi osjetljivoj sluznici i probavnom traktu! Zbog svoje sklonosti za povezivanjem s masnim i živčanim tkivom stvara reakciju koja dovodi do slabljenja živaca. Alkohol također djeluje razaralački, čak jače od octene kiseline, budući da postaje u tijelu jedinom otopinom za neke tvari koje se teško obnavljaju.

Obično je najskloniji razaranju bubrežnog tkiva i gušterače. Mogli bismo slobodno reći da je šećer u organizmu zapravo droga i da ljudi koji tu drogu često uzimaju podliježu prije ili kasnije istoj degeneraciji kao i svi ovisnici o drogama – tvrdi dr. Walker, napominjući kako se to odnosi na tvornički šećer, u koji spadaju bijeli i smeđi šećer, sirovi šećer i sve druge vrste šećera, uključujući i sve nusproizvode. Bijeli šećer djeluje u velikoj mjeri razaralački i degenerativno, budući da se najčešće rafinira pomoću sumporne kiseline, otkriva. Stoga kao jedinu vrsta šećera potrebnu ljudskom tijelu izdvaja prirodni šećer koji se nalazi u svježem voću i medu. – Ako se uzima zajedno s plodovima voća, bez obzira na vrstu voća, tvornički šećer razara njihovu hranjivu vrijednost. Ako se voću dodaje šećer, dolazi do promjene kemijskog procesa u probavi i stvaranja velikih količina kiselina u tijelu. Ukoliko želimo opet postati mladi, moramo izbjegavati sve vrste tvorničkog šećera, sve živežne namirnice i napitke koji sadrže šećer i sve slatkiše. Trebamo li nešto zasladiti, uzmimo med – savjetuje.

Meso izbacite ili vrlo smanjite

Jedenje mesa je običaj koji prelazi s naraštaja na naraštaj, zahvaljujući tisućama godina staroj praksi, običaju za koji dr. Walker ne vidi opravdanje, komentirajući da se čovjek naprosto naviknuo da mu meso životinja prija, ne razmišljajući je li ta hrana za njega korisna ili štetna. Smatra kako nas živežne namirnice bogate škrobom i mesom čine slabima i nejakima, a predodžbu prema kojoj je meso nužno nekome tko obavlja težak i naporan posao – pogrešnom i oprečnom. – U svojoj dugogodišnjoj praksi nisam naišao na čovjeka koji bi deset ili više godina živio od svježe sirove salate, povrća i voća te pio svježe sokove od povrća i voća, a da bi u tom razdoblju ikada patio od tegoba što ih izaziva nagomilavanje mokraćne kiseline u tijelu. Ali sam zato kod svakog slučaja reume, neuritisa ili išijasa s kojima sam se susretao i kod kojih sam mogao kontrolirati prehranu, konstatirao kako je neizbježni sastavni dio te prehrane bilo – meso. Na temelju tih opažanja donio sam zaključak da čovjek ne bi trebao jesti nikakvo meso ako želi biti mlad – otkriva, dodajući kako ne savjetuje baš svakom pacijentu da potpuno mijenja prehrambene navike i način života, jer svaki čovjek ima pravo jesti i živjeti prema svom vlastitom nahođenju.

Blagotvornost posta

Post dr. Walker smatra vrlo važnim dijelom svakog programa koji se bavi ljudskim tijelom. Od velike je koristi ako ga primijenjujemo mudro i u vremenskom trajanju koje ne smije biti duže od 6-7 dana. Post ima dvostruku učinkovitost: omogućuje probavnom sustavu i velikom dijelu tjelesnih funkcija savršeno mirovanje, a istovremeno dovodi tijelo u stanje sagorjevanja i izlučivanja otpadnih tvari. Za vrijeme posta tijelo se koristi svojim rezervama kako bi moglo uredno funkcionirati. Za vrijeme posta nemojte jesti nikakvu hranu, savjetuje. Pijte samo vodu i s vodom pomiješane voćne sokove. Plodovi voća su najbolji čistač tijela i moraju se za vrijeme posta primjenjivati s velikom pažnjom, iako ih inače možete piti koliko vam je drago. Naime, količina tekućine koju uzimate za vrijeme posta kreće se uobičajeno od litre i pol do dvije litre dnevno. Zahvaljujući postu čovjek se može osloboditi znatnih količina nakupljenih otpadnih tvari u tijelu tijekom proteklih mjeseci i godina. Neke od tih tvari napuštaju tijelo prirodnim putem pražnjenja i izlučivanja. Dr. Walker savjetuje da post prekinite tako što ćete zadnjeg dana uzeti dva ili tri obroka od svježeg povrća/voća, a naredna dva dana uz uobičajenu hranu piti mnogo soka od povrća. Nakon toga vraćate se normalnoj prehrani.

Obroci od prirodnih živežnih namirnica

Prirodne živežne namirnice su one namirnice koje su hranjive zahvaljujući organskom životu u sebi. Toj kategoriji pripadaju: sve sirove salate, povrće i voće, svježi, sirovi, sokovi od salata, povrća i voća, te orasi i sjemenke. Među povrće dr. Walker ubraja i neke mahunarke dok su mlade i svježe. Osušene mahunarke – po njegovu uvjerenju – oskudijevaju životonosnom organskom vodom te stvaraju u organizmu previše kiselina. Kad god je to moguće treba koristiti živežne namirnice izrasle na organski obrađivanom tlu, bez umjetnih gnojiva. Kao primjer navodi od čega se sastoje njegovi obroci:

* DORUČAK

– Zrele banane: Jedna ili dvije, najbolje one s mnogo smeđih mrlja. Kad odstranite koru, izrežite i odbacite sva načeta mjesta. Razrežite bananu na tanke kriške.

– Kaša od mrkve: U sokovniku načinim dvije do tri žličice kaše, ali ne cijedim iz njih sok. Naribajte željenu količinu kaše od mrkve i pospite njome banane.

– Grožđice: Prednost dajem grožđicama bez koštica. 2-3 žličice grožđica držite preko noći u hladnoj ili mlakoj vodi. Ujutro ih pomiješajte s kašom od mrkve.

– Smokve: Držite 5-6 smokava preko noći u vodi. Ujutro im odrežite peteljke i razrežite ih na pripremljeni obrok.

– Orasi i bademi: Možete ih samljeti. 5-6 žličica tog brašna pospite po pripremljenom obroku.

Ukoliko želite, možete dodati malo vrhnja, najbolje sirovog, kako bi doručak bio što vlažniji. U tom slučaju vrhnje dodajte prije oraha ili badema. Čaša soka od mrkve ili čaša soka od mrkve pomiješanog sa sokom od špinata za mene je najbolji napitak.

* RUČAK

Ručak ovisi o okolnostima. Ako se u vrijeme ručka nalazim izvan kuće, uzmem sa sobom 1-2 jabuke, kruške ili neko drugo sezonsko voće, malo celera ili avokado. Inače bih možda uzeo – povremeno – komadić sira iz sirova mlijeka. Ta hrana zajedno s jednom ili dvije čaše svježeg soka od povrća daje mi potrebnu energiju sve do večere. Ako se u vrijeme ručka nalazim kod kuće, pojedem malu miješanu salatu. U tanjur za juhu stavim 2-3 žličice kaše od mrkve. To pospem sa sitno isjeckanim celerom, vlascem, keljem ili salatom i tome dodam malo zelene paprike, te sve skupa dobro izmiješam. Na to nalijem malo umaka. Potom dodam dvije žličice fino naribane repe. Tome dodam žlicu sirovog graška, a u sredinu stavim komad sirove cvjetače. Tako pripremljen ručak možete posoliti s malo biljne soli koju možete nabaviti u prodavaonici zdrave hrane. Sa začinima budite prilično štedljivi. Možete svako povrće pripremiti onako kako najbolje odgovara vašem ukusu i vremenu koje vam stoji na raspolaganju, bez obzira radi li se o nasjeckanom, naribanom ili narezanom povrću. Tajna dobro pripremljene salate sastoji se uvijek u miješanju dvaju ili triju sastojka. Na taj način pruža vam se velika mogućnost izbora. Nemojte previše koristiti samo jednu vrstu povrća ili salate. Kombinirajte namirnice!

* VEČERA

Večernji obrosci mogu se također vrlo jednostavno pripremiti. Jedan od meni najdražih aparata kod pripremanja salata je mikser. On rastvara vlaknaste stanice i čini hranu ukusnijom, ako se služimo mikserom tako da povrće ne usitnjujemo previše (mikser ne smije raditi duže od jedne sekunde). Na dasci za sjeckanje nasjeckajte oštrim nožem 2 žličice celera i stavite ga u mikser. Ulijte u mikser onoliko tekućine da prekrije noževe. Ta tekućina je obično sok od mrkve ili od nekog zelenog povrća. Ako nemate povrća, možete se poslužiti sokom od voća ili običnom vodom. Nasjeckajte dvije žlice salate, na isti način kao što ste nasjeckali celer, i pospite salatu po celeru. Razrežite jednu rajčicu na više dijelova i dodajte je mješavini. Stavite poklopac na mikser, uključite ga i odmah isključite. Kad se noževi smire, potisnite mješavinu jednom žlicom na dno te opet uključite i odmah isključite mikser. Zatim – pošto ste se uvjerili da noževi u mikseru miruju – potisnite smjesu u mikseru opet na dno. Ponavljajte to onoliko puta koliko mislite da je potrebno za usitnjavanje povrća po vašoj želji. Ne dodavajte tekućinu. Ponovite tu proceduru ako treba i deset puta. Potom iscijedite tekućinu i evo vam pripremljene prve mješavine. Tu mješavinu možete primijeniti kao prvi sloj vaše salate, a možete njome prekriti tri ili četiri žlice kaše od mrkve koja se nalazi u tanjuru za juhu. Kao začinom možete se poslužiti biljnom soli. Iscijeđenu tekućinu iz te mješavine vratite u mikser, kako biste pripremili novi sloj salate. Uzmite 4-5 glavica zelenog luka i narežite ga na sitne komadiće. Narežite i nekoliko centimetara zelenih pera. Stavite ga u mikser. Naribajte na grubo jednu žlicu krastavaca i dodajte ih luku. Narežite jednu žlicu zelene paprike na što sitnije komadiće i dodajte ih mješavini. Narežite jednu žlicu kelja, što sitnije to bolje, i dodajte ga postojećoj mješavini zajedno s ostalim sastojcima. Dodajte malo biljne soli i ponovite postupak kao i prvi put, uključite i odmah isključite mikser, ponavljajte to onoliko puta koliko je potrebno. Iscijedite tekućinu iz mješavine i evo vam gornji sloj salate!

* DESERTI

Deserti mogu biti istovremeno hranjivi i iznenađujuće dobri, ako se pripremaju u mikseru: ulijte u mikser šalicu soka od mrkve. Dodajte soku jednu bananu narezanu na velike kriške. Dodajte i dvije žličice naribanih, neposoljenih badema, 2-3 žličice natopljenih grožđica, 3-4 natopljene smokve i 3-4 četiri žličice vrhnja. Sve to zajedno miksajte najmanje dvije minute i poslužite u šalici za deserte, po želji s malo šlaga.

Popularno
Copy link
Powered by Social Snap