Čuvajte svoje bubrege: Dovoljno je učiniti nekoliko jednostavnih stvari i spriječiti teške posljedice
Bubrezi su među najvažnijim organima u ljudskom organizmu. No, često ne brinemo o njihovom zdravlju. Brojni problemi koji se pojavljuju, uzrokovani su našim stilom života i lako ih je spriječiti. Neki su, pak, povezani s drugim bolestima, naročito dijabetesom i visokim krvnim tlakom. Donosimo što se sve može dogoditi bubrezima te kako to spriječiti, ali i liječiti.
bol u bubrezima | foto: unsplash, Sasun Bughdaryan
Iako se možda tako ne čini, bubrezi su jedni od najvažnijih organa u našem tijelu. Oni se ponašaju poput čistača, brinući se da sve funkcionira u redu. Oni su glavni dio mokraćnog sustava. Dnevno kroz njih prođe oko 200 litara tekućine, odnosno krvi, koju pročišćavaju od svih štetnih tvari. Svega jedan posto ove količine izlazi iz tijela kao nusprodukt rada bubrega, odnosno kao urin.
Uz to, pomoću hormona bubrezi reguliraju krvni tlak i tako brinu o pravilnom radu srca i opskrbi tijela krvlju. Uz hormone, luče glukozu ako tijelo nema dovoljno šećera i vitamin D koji je važan za zdravlje kostiju. No, sve su češće na udaru različitih bolesti i stanja koji utječu na njihov rad, a posljedica su načina života, drugih bolesti, čak i potencijalnih nesreća te ozljeda.
Jedan od glavnih uzročnika problema s bubrezima je dijabetes, zatim visoki krvni tlak, autoimune bolesti, anoreksija, visoki kolesterol, druge bolesti, naročito kardiovaskularne te krvni ugrušci.
Već ranije smo pisali o glavnim simptomima koji mogu ukazivati na probleme s bubrezima, a pogotovo na kroničnu bubrežnu bolest. Sad ćemo se uz pomoć portala WebMD detaljnije posvetiti tome, ali i drugim stanjima koja utječu na pravilan rad bubrega.
Kronična bubrežna bolest
Kroničnu bubrežnu bolest, odnosno postupno smanjenje funkcije bubrega mogu izazvati autoimune bolesti, bolesti poput HIV-a ili hepatitisa, pa čak i visoki krvni tlak. No, najčešći je uzrok dijabetes. Od kronične bubrežne bolesti pati čak 15 posto odraslog stanovništva u svijetu.
Liječenje nije jednostavno, a suzbijanje problema s kroničnom bubrežnom bolešću u njenom posljednjem stadiju obično podrazumijeva hemodijalizu ili transplantaciju bubrega. No, bolest se može kontrolirati čestim odlascima liječniku i uravnoteženom prehranom. Treba biti oprezan i s lijekovima, jer bi čak i aspirin te ibuprofen mogli pogoršati stanje.
Bubrežni kamenci
Bubrežni kamenci su jedan od najrasprotranjenijih zdravstvenih problema, što i ne čudi, jer liječnici razlikuju nekoliko tipova, a mogu i nastati na razne načine. Obično su veličine zrna soli, no pretjerana konzumacija upravo soli može dovesti do taloženja kalcija, oksalata i mokraćne kiseline.
Osim loše prehrane, uzroci nastanka bubrežnih kamenaca su učestali proljevi, pretilost, trudnoća, pojedini lijekovi, dehidracija, prehrambeni dodaci s vitaminom C i genetika. Naime, stvaranje bubrežnih kamenaca često ovisi i o tome je li se taj problem pojavljivao i kod ranijih generacija u obitelji. Obično ih češće imaju muškarci.
Ljudi obično nisu svjesni da imaju kamence dok ih ne počne mučiti bol u donjem dijelu leđa, mokraćnom traktu i prilikom mokrenja. Ako je uz to, urin tamnožut, crven ili smeđ, to je pokazatelj krvarenja zbog bubrežnog kamenca. Od simptoma, često je još i bolno povraćanje.
Srećom, ovo se stanje može prevenirati promjenom prehrane. Manji unos soli, šećera i proteina životinjskog podrijetla smanjit će šanse za pojavu bubrežnih kamenaca. No, to ne znači potpuno izbacivanje ovih tvari iz prehrane, već njihovu konzumaciju u preporučenim količinama. Savjetuje se i pijenje vode, u također preporučenim količinama. Naravno, pojedini lijekovi pomažu.
Liječenje je obično invazivno. U Americi se, srećom, koriste posebne šok terapije koje razbijaju kamence unutar organizma, ali svakako nije ugodno ići pod nož ili na sondiranje uretre.
Ciste na bubrezima
Kao i kod kamenaca, ciste se na bubrezima također pojavljuju u različitim oblicima. Uglavnom su to benigne izrasline ispunjene tekućinom, no mogu biti povezane i s policističnom bolešću bubrega. U pojedinim su slučajevima povezane s kroničnom bubrežnom bolešću.
Simptomi se protežu od bolova u donjem dijelu leđa, preko groznice do krvi u urinu i nemogućnosti mokrenja. Liječenje se sastoji od punkcije pomoću ultrazvuka ili operativnog zahvata. Uzroci njihovog pojavljivanja nisu sasvim poznati, no zna se da ih dobivaju uglavnom muškarci. Polovica ljudske populacije do 50. godine života imala je ciste na bubrezima.
Zatajenje bubrega
Ponekad se zatajenje bubrega dogodi iznenada, ali uzroci tog stanja su raznovrsni. Najčešće su to razna oštećenja ili bolesti bubrega, smanjena mogućnost izbacivanja urina, krvni ugrušci, infekcije, zatajenja srca ili jetre, pretjerano korištenje lijekova, gubitak krvi ili tjelesnih tekućina, teške opekotine… Karakterizira ga smanjeno mokrenje, otečenost, bolovi i svrbež, gubitak apetita, zbunjenost, pa čak i napadaji ili koma.
Ovakva se stanja otkrivaju testiranjem krvi i urina, biopsijom bubrega ili CT-om. Liječenje se najčešće provodi u bolnici, no ako su znaci mogućeg zatajenja bubrega uočeni na vrijeme, zatajenje se može spriječiti promjenom načina prehrane, korištenjem posebnih lijekova, a u najgorem slučaju dijalizom.
No, treba imati na umu da se mogu pojaviti i komplikacije poput nakupljanja tekućine u organizmu, boli u prsima, slabosti u mišićima, trovanja krvi, trajnog oštećenja bubrega, pa čak i smrti.
Kako spriječiti, a ne liječiti?
Neke smo savjete već spomenuli u ovom tekstu. Dakle, promjene u prehrani su najbolji način prevencije problema s bubrezima. Liječnici preporučaju i tjelovježbu. Za one koji pate od drugih bolesti, važno je posavjetovati se zbog utjecaja terapije na bubrege. Osim toga, važno je pratiti krvni tlak, ali i količinu šećera u krvi, što se naročito odnosi na dijabetičare.
S vodom se ne smije pretjerivati, ali nije poželjno ni ostati dehidriran. Alkohol i pušenje bi svakako trebalo izbjegavati, ali ne i redovite preglede te posjete liječniku.
