Alzheimerova bolest: Istraživanje otkilo zašto zaboravljamo članove obitelji i prijatelje
Znanstvenici su otkrili da oštećenje posebnih mreža u mozgu može biti povezano s gubitkom socijalnog pamćenja kod Alzheimerove bolesti. Istraživanja na miševima pokazala su da više nisu mogli prepoznati druge miševe, ali su i dalje pamtili objekte. Rezultati mogu objasniti zašto ljudi s Alzheimerom često zaboravljaju članove obitelji i prijatelje, prije nego predmete iz svakodnevnog života. Ovo je ujedno i važan korak prema prevenciji Alzheimerove bolesti.
Zabrinuti umirovljenik | Foto: Pexels
Rane faze Alzheimerove bolesti često uključuju postupni i prikriveni pad kratkoročnog pamćenja. Uz to, sve su veće poteškoće poput promjena raspoloženja, dezorijentacije i problema s koncentracijom. Kako bolest napreduje, oboljeli se nekada više ne sjećaju svojih bližnjih, a novo istraživanje otkrilo je mogući uzrok tome. Iako nije zarazna bolest, sve više se govori o epidemiji Alzheimera, rekao nam je psihijatar Ninoslav Mimica iz Klinike za psihijatriju Vrapče. Više o tome pisali smo ovdje.
Zašto se oboljeli ne sjećaju bližnjih?
Učinci Alzheimerove mogu ozbiljno opteretiti i pacijente, ali i njihove bližnje. Kada počne gubitak socijalnog pamćenja, oboljeli nekada više ne mogu prepoznati bližnje. Nova studija na miševima, koju su proveli znanstvenici s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Virginia i Virginia Techa, otkrila je da poremećaji u specijaliziranim strukturama koje podržavaju spojeve među neuronima mogu igrati ključnu ulogu u ovom postupnom gubitku pamćenja, piše Science Alert.
Kod zdravih odraslih osoba, perineuronske mreže oblikuju mrežastu zaštitu oko neuona, pomažući im u komunikaciji i pohrani sjećanja. Znanstvenici su istražili što se događa kada te mreže propadaju, koristeći miševe kao model. Otkrili su da oštećenje mreža u dijelu hipokampusa zvanom CA2 onemogućava miševima prepoznavanje drugih miševa, dok se sjećanja na objekte i dalje zadržavaju. Rezultati nalikuju iskustvima ljudi s Alzheimerom, kod kojih socijalno pamćenje često nestaje prije pamćenja predmeta.
– Kod osoba s Alzheimerom javlja se problem u pamćenju članova obitelji i prijatelja zbog gubitka takozvanog socijalnog pamćenja. Otkrili smo da mrežasta ovojnica, poznata kao perineuronske mreže, štiti ova socijalna sjećanja, kaže glavna autorica studije Lata Chaunsali, studentica neuroznanosti na UVA.
Eksperimenti koji ulijevaju nadu
Autori su također testirali mogu li spriječiti gubitak socijalnog pamćenja kod miševa. Koristili su inhibitore MMP enzima koji mogu razgraditi perineuronske mreže, a koji se proučavaju i kao potencijalni lijekovi protiv raka. Miševi s Alzheimerovom bolešću koji su primili ove inhibitore pretrpjeli su manje oštećenje mreža i zadržali su više funkcija socijalnog pamćenja. Prema Zakonu o socijalnoj skrbi, jedino bračni ili izvanbračni drug, ne stariji od 65 godina, može ostvariti status njegovatelja, a pravnica Silvija Dološić Groznica nam je ispričala zašto je to problematično. Više o tome čitajte ovdje.
– U našem istraživanju na miševima, kada smo ove moždane strukture zaštitili rano u životu, miševi pogođeni ovom bolesti bolje su pamtiti svoje socijalne interakcije. Naše istraživanje pomoći će nam da se približimo pronalasku novog, netradicionalnog načina liječenja ili, još bolje, prevencije Alzheimerove bolesti, što je danas iznimno potrebno, rekla je glavna autorica Lata Chaunsali.
55 milijuna ljudi živi s demencijom
Procjenjuje se da oko 55 milijuna ljudi sada živi s demencijom, pri čemu Alzheimer čini više od 60 posto slučajeva. Kako populacije stare, očekuje se da će se ti brojevi povećati, potencijalno premašivši 80 milijuna u idućem desetljeću. Nova otkrića su obećavajuća, kažu istraživači, ali su preliminarna. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se rezultati potvrdili i istražila njihova primjenjivost na ljude.
– Iako imamo lijekove koji mogu usporiti gubitak perineuronskih mreža, a time i gubitak pamćenja u bolesti, potrebno je provesti dodatna istraživanja o sigurnosti i učinkovitosti našeg pristupa prije nego što se to može razmotriti kod ljudi, rekao je neuroznanstvenik Harald Sontheimer.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
