[28.12.] Preminuo Bartol Kašić, autor prve hrvatske gramatike

Pisac, prevoditelj, jezikoslovac i isusovac Bartol Kašić u hrvatskoj povijesti ostao je upamćen ponajprije kao autor prve hrvatske gramatike „Institutionum linguae Illyricae libri duo“ (Ustroja ilirskoga/hrvatskoga jezika dvije knjige), objavljene u Rimu 1604. Kašić je bio među prvima u pisanju stihova i proze, a pjesnički je talent iskazao prepjevom prvih 50 psalama u zbirci „Pjesni duhovne“. Preminuo je u Rimu, 28. prosinca 1650.

Bartholomeus Cassius, kako se potpisivao na svojim knjigama, rođen je 15. kolovoza 1575. na otoku Pagu. Rano je ostao bez oca pa je o njemu skrbio ujak Luka Deodati Bogdančić, paški svećenik, kod kojega je naučio čitati i pisati. Potom je pohađao općinsku školu u Pagu, nakon koje se od 1590. školuje u Ilirskom kolegiju u Loretu, kod Ancone, koji su vodili isusovci.

Kao darovita i marljiva učenika poslali su ga 1593. na daljnje školovanje u Rim gdje je 1595. stupio u Družbu Isusovu. Još kao rimski student počeo je poučavati hrvatski jezik u tamošnjoj Ilirskoj akademiji. Do 1599. sastavio je hrvatsko-talijanski rječnik čiji se rukopis od 18. st. čuva u Dubrovniku. To ga je kvalificiralo za daljnji rad u području hrvatskoga jezika. Budući da su isusovci vodili brigu o kršćanima u Osmanskom Carstvu i nastojali poučavati na mjesnome jeziku, za to im je u hrvatskome slučaju nedostajao odgovarajući priručnik.

Prva gramatika hrvatskoga jezika i prva tragedija u povijesti hrvatske književnosti

Taj je nedostatak otklonjen kad su 1604. godine u Rimu na latinskome objavljene dvije Kašićeve knjige „Institutionum linguae illyricae libri duo“ (Ustroja ilirskoga/hrvatskoga jezika dvije knjige) – prva gramatika hrvatskoga jezika. Na nešto manje od dvije stotine stranica i u dva dijela dati su osnovni podatci o hrvatskome (ilirskome) jeziku te je vrlo opširno razložena hrvatska morfologija. Jezik je u osnovi štokavski, ali je u visokoj mjeri prisutna čakavština pa se prepliću stariji i noviji oblici.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Budući da je još tijekom školovanja, a osobito kao student, Kašić bio među prvima u pisanju stihova i proze, pjesnički je talent iskazao prepjevom prvih 50 psalama u zbirci „Pjesni duhovne“. U stihovima je napisao i svoju izvornu tragediju „Sveta Venefrida“, prvu tragediju u povijesti hrvatske književnosti, koja je napisana i najvjerojatnije izvođena krajem 1627. kada i „Dubravka“ Ivana Gundulića. U jezikoslovnom je pogledu iznimno zanimljiv kao prevoditelj crkvenih djela, posebice Biblije, koju je sam preveo u razdoblju od 1631. do 1636.

Ritual rimski aktualan do 1929.

Posebno mjesto u Kašićevu prevoditeljskom opusu zauzima „Ritual rimski“ iz 1640., koji je plod njegova zrelog stvaralaštva, a nastao nakon Kašićeva misionarskog djelovanja u Dubrovniku, obilazaka kršćana u krajevima pod turskom vlašću, u Slavoniji i Srijemu te nakon njegova zadnjeg boravka u Dubrovniku. Ritual sadrži obrede koji prate kršćanina od rođenja do smrti, a po njemu se 150 godina krstilo, vjenčavalo, pokapalo, blagoslivljalo, izvodili su se prigodni crkveni obredi, kao i egzorcizmi. Prvo izdanje tiskano je u 2.500 primjeraka, a čak 6 izdanja doživio je do 1929., prije Rimskog obrednika, koji ga je zamijenio.

Preminuo je u Rimu, 28. prosinca 1650. U Riznici Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuvaju se Kašićeva dva rukopisna i deset tiskanih djela, dijelom njegovih izvornih radova, dijelom prijevoda.