[30.12.] Rođen zagrebački nadbiskup Aleksandar Alagović, jedan od utemeljitelja Hrvatskoga glazbenog zavoda

Aleksandar Alagović postao je zagrebačkim biskupom u 70. godini života. Njegovo sedmogodišnje biskupovanje bilo je jako polodonosno u vjerskom, gospodarskom, političkom i nacionalnom životu Hrvatske. Među ostalim smatra se jednim od utemeljitelja Hrvatskoga glazbenog zavoda, te je uredio danas kultni zagrebački park Ribnjak tik uz biskupski dvor.

Alagović se rodio 30. prosinca 1760. u mjestu Manželice, sjeverno od slovačkog grada Trnave, u plemićkoj obitelji koja potječe iz Slavonije, odakle pred turskim naletima odlaze u Slovačku.  Pohađao je gimnaziju u Njitri i Trnavi. Filozofiju je studirao u Njitri, a teologiju u Budimpešti, gdje je 1777. postao klerik i pitomac centralnog sjemeništa. Za svećenika je zaređen u Požunu (Bratislava), gdje je i diplomirao 1784. Biskup Fuchs povjerio mu je upravu župe u nedalekom gradiću Močonoku, gdje je biskupskim troškom podigao župni dvor i bolnicu za siromašne građane. Ta njegova želja za graditeljskom djelatnošću neće ga napuštati do kraja života.

Pokrovitelj “Društva za uzgajanje narodnog jezika i literature”

Za prepošta Zagrebačkog kaptola imenovan je 28. siječnja 1822. Odmah po smrti Maksimilijana Vrhovca, Alagović je imenovan banskim namjesnikom i kraljevim tajnim savjetnikom. Za nagradu je, kao „miljenik Bečkog dvora“, dobio Zagrebačku nadbiskupiju. Prije nego što je postao zagrebačkim biskupom, sudjelovao je u utemeljenju današnjeg Hrvatskog glazbenog zavoda u Zagrebu te pokrovitelj “Društva za uzgajanje narodnog jezika i literature”. Upravo kada je Alagović imenovan zagrebačkim biskupom, u Hrvatskoj se pojvaljuju prvi znakovi hrvatskog narodnog preporoda. Javljaju se svećenici Pavao Stoos, Josip Kundek i pravnik Ivan Derkos. Aleksandar Alagović je kao biskup veliku pozornost posvećivao svećeničkom podmlatku, kao i duhovnom napretku svojega svećenstva. Uredio je park Ribnjak uz biskupski dvor, te sagradio istočnu stranu biskupskog dvora i sjemenište u Zagrebu. Dogradnju dvora izveo je znameniti Bartol Felbinger, a park je uređen 1830. prema nacrtima Leopolda Klinspogla.

Umro je iznenada, 18. ožujka 1837., u 77. godini života, a sarkofag s njegovim posmrtnim ostacima počiva u zagrebačkoj katedrali.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

https://www.youtube.com/watch?v=puGdq-lD0gA