[21.2.] Počelo suđenje sv. Ivani Orleanskoj: Imala je 19 godina kada su je osudili na smrt

Kada je Ivani Orleanskoj bilo 16 godina, ni po čemu se nije isticala od svojih vršnjakinja u srednjovjekovnoj Francuskoj. Nije znala čitati ni pisati, nikad nije jahala konja, živjela je na rubu civilizacije u malom francuskom selu Domremyju. Godinu dana kasnije, stala je na čelo francuske vojske i u nevjerojatnom vojnom pohodu oslobodila Francusku od engleske okupacije u tzv. “Stogodišnjem ratu”.

Stogodišnji rat ime je za isprekidane ratne sukobe između Kraljevine Francuske i Kraljevine Engleske, a sukob je trajao 116 godina, od 1337. do 1453. godine. Rat je počeo engleskom ekspanzijom na francusko tlo, a u vojnoj povijesti bitan je jer su barut i topovi odigrali ključnu ulogu u posljednjim bitkama sukoba, kada su Francuzi uspješno oslobodili svoj teritorij od Engleza.

Ukazanja su je navela da pobjegne od kuće i oslobodi Francusku

Ono što je Ivanu Orleansku činilo drugačijom su vizije i ukazanja koja su, prema njenim tvrdnjama, počela dok je ona bila trinaestogodišnjakinja. Tada su joj se ukazali sv. Mihovil i svete mučenice Katarina i Margareta, a navodno su joj povjerili zadatak oslobađanja Francuske od Engleske okupacije i krunjenje kralja Karla.

Jedno takvo ukazanje 1428. godine navelo ju je da u svojoj pastirskoj odjeći i nenaoružana otrči u bitku koja se vodila nekoliko kilometara od njenog sela. Tamo ju je zamijetio zapovjednik Robert de Baudricourt koji ju zamijećuje i izbavlja iz bitke. Uspjela ga je nagovoriti da govori istinu o ukazanjima te joj Badricourt omogućuje prijem kod francuskog kralja Karla VII.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Ostavila je pozitivan dojam na kralja koji joj ipak nije u potpunosti povjerovao te ju šalje u Poiteres kako bi je tamo ispitali svećenici. Nakon tri tjedna ispitivanja, crkveni oci daju povoljan sud o njoj, a kralj joj povjerava zadaću oslobođenja grada Orleansa.

Vojni pohod i zarobljenje

Francuska vojska se u ratu ponašala poprilično pasivno, a zbog dugotrajne engleske okupacije bili su poprilično demoralizirani. S dolaskom Ivane Orleanske, francuske trupe napuštaju obrambenu strategiju i u nekoliko dana uspjevaju osvojiti dvije važne utvrde u okolici Orleansa. Ivana je htjela krenuti u pohod za treću, ali su francuski vojskovođe bili protiv toga. Budući da se situacija naglo krenula popravljati za Francuze, imala je brojne pristaše na svojoj strani među vojnicima. Protivno zapovijedima, s njima je krenula u završni juriš i uspješno oslobodila Orleans.

Ostatak ratnog puta prošao je bez većih poteškoća i mnogi engleski okupirani gradovi su se predali bez pružanja otpora. Napokon su došli u grad Reims gdje je Ivana Orleanska i službeno okrunila Karla VII. Tada je zatražila da ju otpusti iz vojske jer je njena misija bila završena, no kralj ju je ipak namjeravao iskoristiti u preostalim bitkama jer je vjerovao kako je njegovim vojnicima davala duhovnu snagu.

Sukobu su se nastavili 1430. godine kada su Englezi, braneći okolicu Pariza, porazili francusku vojsku i zarobili Ivanu Orleansku.

Montirani proces u Engleskoj

Njena reputacija bila je veća od nje i Englezi su vrlo dobro znali tko je ona i što je učinila. Budući da su znali kako je ona okrunila francuskog kralja, htjeli su delegitimizirati i nju i kralja te su joj sudili pod optužbama da je heretik i vještica. Uz to što nisu mogli naći nikakve dokaze za tu tvrdnju, bilo joj je uskraćeno pravo na zakonskog zastupnika tj. savjetnika. Proglašena je krivom, i već su je sljedeći dan spalili na glavnom gradskom trgu. Imala je samo 19 godina.

Papa Benedikt XV. proglasio ju je svetom 1920. godine.