[18.4.] Osam nepoznatih činjenica o mračnom životu najpoznatije hrvatske književnice

Nazivali su je hrvatskim Hansom Christianom Andersenom i hrvatskim Tolkienom. Četiri puta je bila nominirana za Nobelovu nagradu za književnost. Bila je unuka hrvatskog pjesnika bana pučanina Ivana Mažuranića. Otac Vladimir bio je odvjetnik, pisac i povjesničar, a baka Aleksandra Mažuranić sestra poznatog hrvatskog jezikoslovca Dimitrija Demetera. Ona, Ivana Brlić-Mažuranić, uz Mariju Jurić Zagorku, najpoznatija je hrvatska spisateljica s međunarodnim ugledom.

Ivana Brlić-Mažuranić je jedna od najznačanijih hrvatskih spisateljica za djecu. Rođena je na današnji dan 1874. godine u uglednoj i bogatoj obitelji u Ogulinu. Iako je njen djed, ban pučanin Ivan Mažuranić, donio prvi školski zakon u kojem je osnovna škola postala obavezna za sve građane, Ivana je završila samo dva razreda formalne škole. Ostatak znanja stekla je privatno, govorila je nekoliko stranih jezika, a prva književna djela pisala je na francuskom. U ovih osam nepoznatih činjenica donosimo priču o njenome životu.

1. Obitelj ju je htjela što prije udati

Ivana je bila najstarije dijete od četvero u njenoj obitelji. Budući da nije išla u formalnu školu, nije imala djetinjstvo kao njeni vršnjaci. Čitala je knjige iz djedove biblioteke i vodila je svoj dnevnik. U njemu je pisala o svemu, o dječacima koji su se u nju zagledali do molbi Bogu da čuva njenu obitelj. Voljela je zabave s vršnjacima i plesove, no djetinjstvu joj je naglo došao kraj jer ju je majka već s 15 godina počela opterećivati s budućim proscima. Zaručena je sa 17 godina za Vatroslava Brlića iz Slavonskog Broda.

2. Ivana je bila boležljiva

Ivana je bila boležljiva, i unatoč njenoj slavi, često je bila osjetljiva na živce. Obitelj joj  je pokušavala u tome pomoći najbolje kako su mogli, slali su je u poznata lječilišta kako bi prebrodila krize zdravlja, a imala je problema i s depresijom. Prvi put je rodila s 18 godina, a nakon toga je rađala još šest puta. Liječnici su ustanovili da se premlada udala i da njeno tijelo nije bilo spremno na tolike trudnoće. Naime, od 18 do 24 godina Ivana je rađala čak pet puta.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

3. U Slavonskom Brodu bila je kućanica…

Odmah nakon braka s Vatroslavom Brlićem, seli se u njegov dom u Slavonski Brod. Budući da su njegovi roditelji bili mrtvi, a kuća ogromna, Ivana je dane provodila kao kućanica. U pismima koje je slala svojoj majci kaže da šiva i krpa rublje, kuha sapunn, kupuje krave, popravlja sa stolarom namještaj i vodi bitku s moljicima. Njen suprug nije baš razumijevao njenu potrebu za pisanjem, no uvijek joj je nastojao ugoditi…

4. Šegrta Hlapića posvetila nećaku

Uz sve to, Ivana je stigla i napisati pokoju knjigu. Njeno prvo i ujedno najpoznatije djelo, ‘Čudnovate zgode šegrta Hlapića’ posvetila je svome nećaku. Njena sestra se 1907. godine udala za bugarskog diplomata Nestorova, a knjiga je izašla 1913. godine.

5. Prvi teži problemi s depresijom

Ivana Brlić-Mažuranić u vrlo kratkom roku je postala međunarodno priznata autorica. Smrt njene majke 1919. godine bacilo ju je u ponor depresije. Nije pomogla ni činjenica što ju je nedugo nakon toga napustio i suprug, a Ivanu je dočekao neugodan šok – njihov sin Ivo neodgovorno je raspolagao s obiteljskim novcem i Ivana je morala staviti kuće pod hipoteku, prodavati konje… Tada joj više nisu pomagala ni lječilišta u koja je odlazila kako bi se borila s depresijom.

6. Prva žena u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti

Povijest HAZU-a bilježi da je Ivana prva žena koja je postala njezina članica i to 1937. godine kada je izabrana u tzv. Umjetnički razred u kojemu su tada bili Vladimir Nazor, Ivan Meštrović, Ljubo Babić, Vladimir Becić i drugi velikani.

7. Većinu novaca dala je svom rastrošnom sinu Ivi

Pred kraj svoga života, Ivana je već postala baka. Sav novac koji je zaradila od pisanja dala je svome sinu Ivi, koji se još uvijek gušio u dugovima. Tada je već pripremala Hlapića za kazališnu predstavu, a otac joj pomagao financijski. Nakon smrti njenog oca, život joj postaje za još jednu nijansu mračniji i tada doživljava potpuni psihički slom.

8. Počinila samoubojstvo u sanatoriju

Iako ju je Jugoslavenska akademija nekoliko puta predlagala za Nobelovu nagradu za književnost, Ivana više nije vidjela smisla u životu. Osiromašena, bolesna i bez stana u Zagrebu, primljena je u bolnicu za psihičke bolesnike na Srebrnjaku. Ubila se 21. rujna 1938. godine, imala je 64 godine.

_____________________________

Pročitajte što se dogodilo jučer [17.4.] na linku ovdje.