[18.5.] Rođen jedan od najvećih Hrvata koji je zadužio čovječanstvo - Ruđer Bošković

Na današnji dan 1711. godine u Dubrovniku rodio se veliki Ruđer Josip Bošković. Ovaj hrvatski znanstvenik bio je pravi renesansni čovjek – bavio se matematikom, astronomijom, geodezijom, fizikom i filozofijom, a uz to sve – bio je svećenik isusovac i književnik koji je iza sebe ostavio više od 75 knjiga.

Težio je izvrsnosti, bio je predan radu i smatra ga se jednim od najvećih ljudi u Europi za vrijeme njegova života. Ostavio je dubok trag u intelektualnim krugovima tadašnje Europe, a njegov rad nastavlja nadahnjivati mnoge znanstvenike i dan danas.

Osnovno obrazovanje stekao je u Dubrovniku da bi već kao nadareni 15-godišnjak otišao u Rim gdje stupa u isusovačko Papinsko sveučilište Gregorianu. Završio je filozofiju 1732. godine, a vrlo brzo nakon toga je diplomirao i teologiju. Već kao mladi student istaknuo se kao predavač te je sukladno s isusovačkim pravilima predavao nižim razredima.

Nakon što je zaređen za svećenika stupio je u svećenićki red Isusovaca, no bio je oslobođen dužnosti kako bi se mogao posvetiti znanstvenom radu. Profesor matematike je postao 1740. godine. Bavio se kompleksnim matematičkim problemima, nobelovac i fizičar Werner Heisenberg nazvao ga je hrvatskim Leibnizom.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Proučavao je Newtonova djela i objavljivao znanstvene rasprave. Utemeljitelj je egzaktnog znanstvenog pristupa u rješavanju problema u graditeljstvu, a najviše su ga zanimali sakrani objekti. Zbog novih ideja u geoznanostima morao je pronaći i usavršiti mjerne instrumente te konstruirati nove. Njegov rad u geodeziji utjecao je na razvoj kartografije, a njegovim poticajem provedena su razna geodetska mjerenja u Austriji, Ugarskoj, Pijemontu i SAD-u.

Putovao je po europskim znanstvenim središtima od Pariza do Londona, a 1761. izabran je za člana Kraljevskog društva, prestižne znanstvene organizacije. Slobodno se može reći da je bio radoholičar što je u kasnijem periodu njegova života počelo uzrokovati zdravstvene probleme. Zbog naporna rada na redigiranju tekstova zdravlje mu se jako pogoršalo. Umro je od upale pluća u Milanu, gdje je pokopan u crkvi Santa Maria Podone.