[3.1.] Preminuo Ivo Brešan, jedan od naših napopularnijih dramskih pisaca
Znameniti hrvatski dramski pisac, prozaist i scenarist Ivo Brešan bio je jedan od najplodnijih i najizvođenijih hrvatskih dramatičara europskog ranga. Njegove drame bavile su se aktualnim problemima na pomalo otkačen način, vrlo se često naslanjajući na djela dramskih klasika što je privlačilo i publiku i kritiku, te autoru stvorilo kultni status među dramskim piscima. Izvođene su u gotovo svim kazalištima bivše države.
Ivo Brešan / www.enciklopedija.hr
Ivo Brešan rođen je 27. svibnja 1936. godine u Vodicama. Gimnaziju je završio u Šibeniku, dok je jugoslavistiku diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. No, cijelog je života pripadao više nego talentiranom šibenskom kulturnom krugu. Dokazao je kako se vrhunska umjetnička djela mogu stvarati i izvan metropolskih krugova i klanova. Godinama je bio profesor u šibenskoj gimnaziji, da bi umirovljenje dočekao kao čelnik šibenskog Centra za kulturu. Posljednja dva desetljeća života, Brešan se posvetio pisanju romana i kratkih priča.
Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja
“Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja”, praizvedena 1971. u Teatru ITD, u režiji čuvenog Božidara Violića, jedna je od najuspjelijih hrvatskih drama nastalih u drugoj polovici 20. Stoljeća. Izvodila su ju i strana kazališta: u Njemačkoj, Austriji, SSSR-u, Poljskoj, Mađarskoj, Bugarskoj, Švedskoj itd. dok se na domaćim pozornicama izvodi o do današnjih dana. Ismijavanje totalitarnog komunističkog društva, ali i tvrdog ruralnog tradicionalizma pomoću Shakespearovih likova u ovoj je Brešanovoj drami – koju je Krsto Papić ovjekovječio i na filmskom platnu – dosegla rijetko uvjerljivu univerzalnost.
Među dramskim Brešanovim djelima ističu se i drame “Nečastivi na Filozofskom fakultetu”, “Svečana večera u pogrebnom poduzeću”, “Viđenje Isusa Krista u kasarni V.P.”, “Anera”, “Hidrocentrala u Suhom dolu”, “Veliki manevri u tijesnim ulicama”, “Julije Cezar”, “Smrt predsjednika kućnog savjeta”, “Arheološka iskapanja kod sela Dilj”, “Potopljena zvona”, “Utvare”, “Nihilist iz Velike Mlake” i Gnjida”. Sve te drame bavile su se aktualnim problemima na pomalo otkačen način, vrlo se često naslanjajući na djela dramskih klasika, što je privlačilo i publiku i kritiku, te autoru stvorilo kultni status među dramskim piscima.
Često je bio na meti političkih struktura
Među proznim djelima ističu se romani “Ptice nebeske”, “Ispovijedi nekarakternog čovjeka” i “Astaroth”, koji se bavi faustovskom tematikom, a tu su i “Kockanje sa sudbinom”, “Država Božja 2053.”, “Vražja utroba”, “Katedrala”, “Ništa sveto”, “Prokletnici”… Kao scenarist surađivao je i u snimanju Papićevog “Izbavitelja” i “Tajne Nikole Tesle”, te Bulajićevih filmova “Obećana zemlja” i “Donator”. Sa sinom Vinkom, filmskim redateljem surađivao je u radu na filmovima “Kako je počeo rat na mom otoku” i “Maršal”.
Cijelog života Brešan je bio autor koji nije podnosio autocenzuru, pa je bez obzira na državne i političke strukture često bio njihova meta. Ali, ovaj lucidni portretist Dalmacije i napose Dalmatinske Zagore do posljednjeg je trenutka ostao vjeran sebi i svojim idealima kao legitimni nasljednik Marina Držića.
Preminuo je u Zagrebu, 3. siječnja 2017.
