[3.1.] Preminuo Ivo Brešan, jedan od naših napopularnijih dramskih pisaca

Znameniti hrvatski dramski pisac, prozaist i scenarist Ivo Brešan bio je jedan od najplodnijih i najizvođenijih hrvatskih dramatičara europskog ranga. Njegove drame bavile su se aktualnim problemima na pomalo otkačen način, vrlo se često naslanjajući na djela dramskih klasika što je privlačilo i publiku i kritiku, te autoru stvorilo kultni status među dramskim piscima. Izvođene su u gotovo svim kazalištima bivše države.

Ivo Brešan rođen je 27. svibnja 1936. godine u Vodicama. Gimnaziju je završio u Šibeniku, dok je jugoslavistiku diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. No, cijelog je života pripadao više nego talentiranom šibenskom kulturnom krugu. Dokazao je kako se vrhunska umjetnička djela mogu stvarati i izvan metropolskih krugova i klanova. Godinama je bio profesor u šibenskoj gimnaziji, da bi umirovljenje dočekao kao čelnik šibenskog Centra za kulturu. Posljednja dva desetljeća života, Brešan se posvetio pisanju romana i kratkih priča.

Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja

“Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja”, praizvedena 1971. u Teatru ITD, u režiji čuvenog Božidara Violića, jedna je od najuspjelijih hrvatskih drama nastalih u drugoj polovici 20. Stoljeća. Izvodila su ju i strana kazališta: u Njemačkoj, Austriji, SSSR-u, Poljskoj, Mađarskoj, Bugarskoj, Švedskoj itd. dok se na domaćim pozornicama izvodi o do današnjih dana. Ismijavanje totalitarnog komunističkog društva, ali i tvrdog ruralnog tradicionalizma pomoću Shakespearovih likova u ovoj je Brešanovoj drami – koju je Krsto Papić ovjekovječio i na filmskom platnu – dosegla rijetko uvjerljivu univerzalnost.

Među dramskim Brešanovim djelima ističu se i drame “Nečastivi na Filozofskom fakultetu”, “Svečana večera u pogrebnom poduzeću”, “Viđenje Isusa Krista u kasarni V.P.”, “Anera”, “Hidrocentrala u Suhom dolu”, “Veliki manevri u tijesnim ulicama”, “Julije Cezar”, “Smrt predsjednika kućnog savjeta”, “Arheološka iskapanja kod sela Dilj”, “Potopljena zvona”, “Utvare”, “Nihilist iz Velike Mlake” i Gnjida”. Sve te drame bavile su se aktualnim problemima na pomalo otkačen način, vrlo se često naslanjajući na djela dramskih klasika, što je privlačilo i publiku i kritiku, te autoru stvorilo kultni status među dramskim piscima.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Često je bio na meti političkih struktura

Među proznim djelima ističu se romani “Ptice nebeske”, “Ispovijedi nekarakternog čovjeka” i “Astaroth”, koji se bavi faustovskom tematikom, a tu su i “Kockanje sa sudbinom”, “Država Božja 2053.”, “Vražja utroba”, “Katedrala”, “Ništa sveto”, “Prokletnici”… Kao scenarist surađivao je i u snimanju Papićevog “Izbavitelja” i “Tajne Nikole Tesle”, te Bulajićevih filmova “Obećana zemlja” i “Donator”. Sa sinom Vinkom, filmskim redateljem surađivao je u radu na filmovima “Kako je počeo rat na mom otoku” i “Maršal”.

Cijelog života Brešan je bio autor koji nije podnosio autocenzuru, pa je bez obzira na državne i političke strukture često bio njihova meta. Ali, ovaj lucidni portretist Dalmacije i napose Dalmatinske Zagore do posljednjeg je trenutka ostao vjeran sebi i svojim idealima kao legitimni nasljednik Marina Držića.

Preminuo je u Zagrebu, 3. siječnja 2017.