[18.2.] Umro Martin Luther, začetnik protestantske reformacije

Od četvrtog stoljeća nadalje, rimokatolički oblik kršćanstva bio je najveći i najdominantniji oblik kršćanstva u svijetu. I uspješno se zadržao u takvom obliku do ranog 16. stoljeća kada je njemački svećenik i teolog Martin Luther proveo protestantsku reformaciju. Religijska povijest u europskom kontekstu od iznimne je važnosti jer nam pomaže u shvaćanju na koji način su ljudi gledali na svijet oko sebe i na svoju zajednicu. Također, nakon raskola zapadne rimokatoličke denominacije na prvotno dvije, pa tri, pa četiri i do danas nekoliko tisuća različitih oblika kršćanstva, protestansku reformaciju ne možemo promatrati iz čisto religijske perspektive nego i političke.

Foto: Martin Luther, portret Lucasa Cranacha starijeg

Opisati utjecaj i moć koju je Crkva posjedovala u srednjem vijeku vrlo je teško dočarati. Lokalni svećenici u gotovo cijeloj Europi igrali su veliku ulogu u životima običnog puka – od njihova krštenja, do ispovijedi i bolesničkog pomazanja. Većina ljudi u srednjem vijeku srela je jednu osobu koja je mogla čitati Bibliju (koja je u to vrijeme bila dostupna samo na latinskom jeziku) – njihovog lokalnog svećenika. Crkva je tada posjedovala čak jednu trećinu posjeda u Europi što ju je lansirao u najmoćniju ekonomsku i politički silu na kontinentu. Tadašnji pape su imali autoritet nad svim kraljevima europskim kraljevima, a svu tu silnu moć je otprilike srušio jedan tvrdoglavi svećenik, Martin Luther.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Moć kvari, apsolutna moć apsolutno kvari

Luther je rođen 1483. godine i prvotno je bio student prava, no kao ni većina studenata prava – nije bio pretjerano oduševljen štrebanjem. Iznenada je prekinuo studij i uključio se u svećenićki red augustinaca. Godine 1505. poslan je u Rim na diplomatsku misiju i ostao zapanjen raskošnim životom i korupcijom koju je tamo uočio. Ubrzo nakon toga, zaposlio se na novootvorenom sveučilištu u Wittenbergu gdje je predavao teologiju. Detaljno je proučavao svete spise i došao do zaključka da spasenje ne dolazi iz sakramenata, oprosta grijeha ili nečeg trećeg, nego isključivo kroz vjeru. Tada je i skovao svoju krilaticu na latinskom ‘Sola fide‘ – samo vjera.

Lutherova interpretacija ‘Sola fide’ narasla je u ogroman konflikt između katoličke crkve i njega, a eskaliralo je kada je Crkva poslala fratra Johna Tetzela u njegov Wittenberg. John Tetzel je bio svećenik koji je, kao i ostali svećenici u to vrijeme, prodavao oprost u zamjenu za novac. Tako su bogataši mogli jednostavno doći kod njega, isplatiti mu određenu sumu novca, a Tetzel bi im oprostio sve grijehe, kako one u prošlosti, tako i one u budućnosti. Luther je smatrao kako takva stvar ne bi smjela imati cijenu, niti se prodavati.

Eskalacija u revoluciju

Najvažniji trenutak u reformaciji dogodio se 1517. godine, za vrijeme Tetzelovog posjeta Wittenbergu, kada je Luther dramatično na vrata od crkve zakucao famoznih 95 teza o crkvenoj dogmi. Rezultat toga je niz debata koje je vodio s drugim svećenicima koji jednostanvo nisu razumjeli njegov naum, te je kroz te debate napravio još veću distancu od Crkve i dodatno radikalizirao svoje teze. Tako je došao do ideje da tadašnja crkva, niti njeni djelatnici, ne posjeduju spiritualnu moć koju tvrde da posjeduju i odbacio je dogmu o nepogrešivosti pape, dapače, tvrdio je da papa konstantno čini greške.

Luther nije bio prvi kritičar crkve i crkvenih dogmi, no imao je moćnog saveznika kojeg njegovi prethodnici nisu imali – stroj za tiskanje. Između 1517.-1526. tiskano je preko 2.000 Lutherovih radova, pamfleta, postera, čak i stripova. Budući da je svećenstvo u tom razdoblju bila najpismenija klasa ljudi, time je zadobio velik broj svećenika na svoju stranu. Još jedan radikalan korak naprijed bilo je i Lutherovo prevođenje i tiskanje Biblije na njemačkom jeziku – i po prvi puta u povijesti Bibliju je bila dostupna za čitanje širokim masama ljudi. Time je pridobio i puk na svoju stranu, a njegov prijevod Biblije tiskan je u više od 100.000 primjeraka.

Papa je bio gnjevan, te je Luthera i njegove sljedbenike isključio iz crkve i prokleo ih. Zahvaljujući Lutheru, brojni drugi ljudi su dobili mogućnost interpretacije Biblije, te su frakcije rasle. Uz luterance, pojavljuju se i kalvinisti, zvinglijanci, anabaptisti i mnogi drugi. Nekontrolirani porast raznih frakcija doveo je do destabilizacije odnosa moći, društvenih nereda i revolucija.

Političke posljedice u Europi

Prinčevi i kraljevi u Europi su, ponukani Lutherovim neposluhom Crkvi, ubrzo shvatili kako sva moć i novac koju Crkva posjeduje može biti njihova. Ipak, moć i novac su valjda dvije stvari koje monarsi obožavaju posjedovati. Nakon desetak godina gašenja seljačkih pobuna koje su se tada pojavljivale u Europi, Lutherova reformacija će ući u povijest kao prekretnica u religioznim pravima pojedinaca. Od ukupnog broja kršćana na svijetu, koji je nešto više od 2 milijarde, broj protestanata se procijenjuje na 920 milijuna. Ipak, najvažniji doprinos je pojava građanskog ponašanja ”protesta” i ”reformacije”, koji su postali su ključni mehanizmi u europskoj povijesti i održali se do danas. Martin Luther umro je na današnji dan 1546. godine.

https://www.youtube.com/watch?v=cpiPANJGTQo