[15.11.] Rođena je Ivana Lang, hrvatska pijanistica i glazbena pedagoginja

Livija Stanišić
15. studenoga 2017.
Vremeplov
A- A+

„Prvi kontakt s tipkama na klaviru privukao me glazbi. Još prije nego su me roditelji upisali u glazbenu školu, osjetila sam za klavir veliku ljubav.“

Ivana Lang : foto: Wikimedia

Ove riječi izgovorila je hrvatska pijanistica i glazbena pedagoginja Ivana Lang, rođena na današnji dan, 15. studenog 1912.

Lang je potekla iz ugledne muzikalne obitelji, zahvaljujući kojoj je vrlo mlada došla u doticaj s glazbom. Njen je otac bio je liječnik u Hrvatskom narodnom kazalištu, dok je majka stvarala kao akademska slikarica.

Ivana je klavir učila kod najboljih glazbenih pedagoga u Zagrebu, usavršavala se u Mozarteumu u Salzburgu, pedagoškom djelatnošću se bavila u glazbenom studiju Rudolfa Matza, Učiteljskoj školi u zagrebu te nižoj i višoj glazbenoj školi Vatroslav Lisinski. Kompoziciju je učila kod Franje Dugana i Mile Cipre.

Skladala je orkestralna djela (Koncert za klavir i orkestar), komorna (Bagatela za gudački orkestar i harfu), vokalna (popijevke) i djela za harfu, jednu operu (Kastavski kapetan) te dva baleta (Lažni vitez i Ples sablasti). Napisala je sto deset opusa od čega je najveći dio posvećen glasoviru.

Ivana Lang spada među rijetke žene – skladateljice u suvremenoj hrvatskoj glazbi. Svoja razmišljanja o glazbi te svjedočanstva o glazbenom životu Zagreba Lang je zapisivala u nekoliko dragocjenih bilježnica dnevnika koji je vodila između 1953. i 1980., postavši na taj način glazbenom kroničarkom svoga vremena. Osim što je bila skladateljica, pedagoginja i pijanistica, neko vrijeme učila je i pjevanje te dvije godine svirala orgulje.

Strast su joj bili strani jezici, te ih je naučila čak sedam – njemački, engleski, francuski, talijanski, slovenski, mađarski i španjolski. Prva četiri jezika govorila je poput izvornih govornika. Po prirodi je bila vrlo svestrana – zanimala se za mnoge stvari i sve što bi naučila pomno je bilježila. To se vidi ponajprije iz njezinih dnevnika koje je vodila između 1953. i 1980.

Ako taj dan ne bi stigla pisati, na stranici bi stranici označila samo datum i ostavila je potpuno praznom, te krenula na iduću. U njima se nalaze njeni intimni zapisi, isječci iz novina, programi koncerata i kazališta, dobitni listići na lutriji koju je ponekad igrala, razglednice i uredno zalijepljena pisma. Osim dnevnika imala je posebnu bilježnicu koju je nazvala Indeks posuđivanja. Uredno je u jednoj bilježnici vodila i popis izvedbi svojih skladbi dopunjen programima koncerata i novinskim isješcima.

Cjelokupna ostavština Ivane Lang, njezine partiture u rukopisu, njezina korespondencija i dnevnik te ostala dokumentacija u posjedu su njezine kćeri. U nekrologu povodom smrti Ivane Lang 1982. Siniša Hrestak je napisao:

„Kao što je Ivana Lang za života bila nepravedno zapostavljena, tako je i pokopana tiho i neprimjetno.“

Grad Zagreb 2008. godine u spomen na skladateljicu, klavirsku pedagoginju i pijanisticu Ivanu Lang, po njoj imenovao ulicu u naselju Sopnica – Novi Jelkovec u blizini Sesveta.

Popularno
Copy link
Powered by Social Snap