Zlatna knjiga Mire Vučetić – kulinarska biblija koja nas podučava i danas

Jasmina Grgurić
11. siječnja 2018.
Priče
A- A+

Kada pitamo mlade gdje traže ideju ili recept za kuhanje, odgovor je pretežno – na internetu. Međutim, u bespućima virtualne mreže pogriješiti je lako, ali zato naše majke i bake znaju kamo zaviriti kako bi pronašle pouzdanu recepturu za kvalitetan domaći ručak – u Zlatnu knjigu kuharstva Mire Vučetić na čije smo se blagodati odlučili podsjetiti.

Zlatna knjiga kuharstva Mire Vučetić

„Kuhajte s ljubavlju i veseljem pa neće izostati željeni uspjeh“ savjet je koji nam već s korica upućuje Mira Vučetić, autorica najvažnije hrvatske kuharice „Zlatna knjiga kuharstva“ s polica većine kuhinja 70-ih i 80-ih godina. Obiteljske ručkove naše majke i bake i danas s neupitnim pouzdanjem rado spravljaju po recepturama ove kulinarske biblije. U doba molekularne gastronomije, raznih pjenica, posteljica i mikro komada hrane na polupraznim tacnama, naići na pun tanjur po starinski pripremljenog domaćeg pečenja s povrćem i krumpirom prava je gozba nekih već pomalo zaboravljenih retro okusa. Vrijedno blago u tom smislu predstavljaju i krasopisom naših baka ispisani notesi požutjelih stranica s receptima ostavljenima u naslijeđe.

Mnogo više od recepata

Zlatna knjiga kuharstva donosi daleko više od klasičnih recepata te izgleda poput kakva udžbenika ili savjetnika, s čime se na stotine modernih kuharica zapravo ne može pohvaliti. Riječ je o više od 600 stranica ispunjenih detaljnim opisima namirnica, njihovim hranjivim vrijednostima, vrstama obrade, normativima, zdravoj prehrani, čovjekovu organizmu, liječenju hranom te mnogih drugih, u današnje vrijeme ubrzana života i nezdrave ishrane, korisnih savjeta. Pregršt je na ovom mjestu tako sadržano juha, slastica, variva, zakuski, ali i same kulture blagovanja.

“Po Miri Vučetić pripremam većinu svojih ručkova, kako preko tjedna tako i vikendom te za blagdane i tako sigurno već skoro 40 godina. To su možda klasični okusi, ali oni nikada ne izlaze iz mode i svi se vesele bakinom ručku po kojem miriši ne samo cijela kuhinja, nego i dvorište pa po mirisu dođete do odredišta. Nije da ne volim isprobati i nešto modernije, ali bez dobre baze nećete znati napraviti ništa kako treba. Važno je biti dobro educiran, poznavati namirnice i začine i kuhati s ljubavlju. Onda će i ručak biti na radost svih za stolom” – otkriva nam 70-godišnja baka Katica Ramljak.

Za Mirino djelo čuli su i nešto mlađi.

“Vidim da mama otvara tu veliku knjigu kada god traži recept za neki konkretniji ručak, ali nisam do sada pokušavala ništa skuhati od tuda. Obično ne koristim nikakve recepte jer znam pripremiti svega nekoliko jela, a kada mi nedostaje ideja odem na internet i nešto nađem. Tu je problem što ne znate koliko je recept pouzdan jer se znalo dogoditi da omjeri sastojaka nisu štimali ili jednostavno nije uspjelo kako treba” – kaže 30-godišnja Lucija Klarić.

 Nenajavljeni gosti i poziv na sladoled

Upravo su savjeti domaćicama ono što Zlatnu knjigu čini pravom riznicom. Među njima je niz obrazaca ponašanja kada je o gostoprimstvu riječ pa nas tamo Mira Vučetić poučava kada i kako se pozivaju gosti na objed, svečanosti, vjenčanja, berbe, gledanje filma, kolinje, pečenke, kavu, jer za svaku od tih prilika vrijede ponešto drugačija pravila. Donosi nam i skicu razmještaja gostiju za stolom te savjete o sastavljanju jelovnika, uređenju stana, serviranju, dočekivanju, kasnijem pospremanju, ali i vladanju te kako se ponašati u slučaju da navrate nenajavljeni gosti. Tako će ih, u maniri prave dame, domaćica zadržati na objedu, a čak i ako nisu dobrodošli jer ona ima obaviti neki posao, ne smije to pokazati, već mora ljubazno primiti goste upravo tako kao da ih je sama pozvala. A ako je slijediti upute iz Zlatne knjige kuharstva, poziv na sladoled trebao bi izgledati upravo ovako:

Na kavu, serviranu u porculanskim servisima na niskom stoliću uz udobne naslonjače, goste se poziva između 14 i 16 sati, a cocktail party opisan je kao najmoderniji, ali ujedno i najzgodniji način za gajenje društvenosti s malo utroška vremena i bez većih izdataka. Na njega se ne poziva prije 18 i poslije 19 sati, a gosti se uglavnom zabavljaju stojeći pa se stol uopće ne prostire. Zgodan je i originalan poziv na šunku, jer je ona za mnoge poseban užitak pa nam autorica donosi i sve tajne njezina serviranja.

Prve domaćinske škole u Hrvatskoj otvarale su se kao prevencija rastave braka, a više o toj temi pročitajte ovdje.