Sveučilište za treću životnu dob – Škola za starije bez ocjena i ispitivanja
Sveučilište za treću životnu dob postoji već 26 godina kao jedan od pet odjela Pučkog otvorenog učilišta Zagreb. Nastalo je kao zajednički projekt Pučkog otvorenog učilišta Zagreb i Katedre za andragogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Tijekom posljednjih nekoliko godina, po semestru je realiziramo stotinjak obrazovnih programa s oko tisuću polaznika.
Cilj Sveučilišta za treću životnu dob je cjeloživotno učenje, a ono se ostvaruje organiziranjem različitih obrazovno-kulturnih programa namijenjenih osobama treće životne dobi.
Program raznolik, a ocjene – ne postoje
Na obrazovnu dimenziju programa nadovezuje se socijalna dimenzija, ističe predstavnica Odjela Jasna Čurin, pa se potiče druženje polaznika kao važan element programske cjeline. U tom smislu razvijen je, osim redovnih programa, i cijeli niz izvannastavnih aktivnosti namijenjenih okupljanju polaznika iz različitih grupa.
Foto: POU | Sveučilište za treću životnu dob
Prijaviti se može svatko u dobi iznad 50 godina života, umirovljenici ili nezaposleni. Program je prilagođen osobama starije životne dobi po dinamici održavanja, veličini grupe, tempu usvajanja gradiva… Potiče se samoaktivnost te nema ispitivanja i ocjena.
Predavači su stručnjaci raznih profila, od kojih neki i sami u mirovini. „Neki su došli kao polaznici i postali suradnici“, kaže Čurin te dodaje kako je uglavnom riječ o profesorima humanističkih disciplina, a često u predavanjima sudjeluju i sveučilišni profesori.
Foto: POU | Informatička radionica
„Svi su programi solidno posjećeni“, tvrdi Čurin – od tečajeva stranih jezika, informatičke radionice, likovnih radionica, preko programa iz povijesti umjetnosti, povijesti, arheologije, etnologije, multikulturalizma, religijske kulture, sve do filmologije, psihologije i bridža.
„Filmski klub koji realiziramo u suradnji s kinom Europa odlično je posjećen“, Čurin izdvaja, „kao i tribine koje se organiziraju jednom mjesečno za sve polaznike“.
Osim navedenih aktivnosti, u sklopu Odjela izdaje se i časopis Treća mladost.
Hrvatska zaostaje, ali se trudi
Programi se održavaju tijekom cijele školske godine, a raspodijeljeni su po semestrima. U zimskom koji traje 32 školska sata i ljetnom koji traje 28 školskih sati, programi se održavaju dva školska sata tjedno, uglavnom u prijepodnevnim satima. „Svake školske godine uvodimo i neke nove programe“, kaže predstavnica Odjela i dodaje kako se ostali „produbljuju iz godine u godinu“.
Foto: POU
Čurin navodi kako u razvijenim europskim zemljama postoje cijele mreže Sveučilišta za treću životnu dob – primjerice u Sloveniji, Njemačkoj, Poljskoj i Slovačkoj, dok je u Hrvatskoj to područje nešto slabije razvijeno. Osim programa Sveučilišta za treću životnu dob u Zagrebu, samo u Rijeci unazad 7 godina postoji nešto slično na Filozofskom fakultetu.
„Ovdje se nudi mogućnost da učite ono za što u životu, dok ste radili, niste imali vremena, da otkrivate nova znanja, da upoznate zanimljive ljude, da upoznate osobe istih interesa koje možda u jednom velikom gradu nikada ne bi sreli“, objašnjava Čurin. Ona Sveučilište za treću životnu dob predstavlja kao „iskricu koja omogućuje da putem obrazovnih aktivnosti učinite svoju treću dob ispunjenijom i kvalitetnijom“.
