Zaboravljeno voće naših baka: Šest zanimljivosti o starinskom dudu

Jasmina Grgurić Zanze
18. lipnja 2019.
Novosti
A- A+

Nekoliko desetljeća unatrag, gotovo da nije bilo seoskog dvorišta kojeg nije krasilo ogromno stablo crnog ili bijelog duda. Slasni plodovi murve vraćaju nas u djetinjstvo, kada smo iz dana u dan čekali da s drveta otpadnu novi. Oni crni ostavljali bi mrlje koje bi se teško ispirale s ruku i odjeće, ali za slatki plod vrijedilo se malo žrtvovati. No, gdje je nestao dud danas i zašto nam je ostao toliko vrijedan? Donosimo šest zanimljivosti o starinskom voću naših baka.

Foto: Pixabay

Mnoga stara dudova stabla porušio je vjetar, a vlasnici su ih i sami rezali zbog ptica, gusjenica i kukaca koja su privlačila. Prevelike grane i trajne mrlje podno njih izgubile su svoju estetiku pa je tako, malo po malo, dud napustio naša sela. No, svaki susret s dudom budi toliku nostalgiju da se sve više ljudi vraća ovoj staroj sorti.

Simbol blagostanja

Nekada se vjerovalo da dud donosi blagostanje pa i narodna poslovica kaže da će onomu tko ga sanja donijeti zaradu; crni plod zlatnike, a bijeli srebrnjake, dok simbolizira i bogataša s mnogo djece. Upravo se vjenčanje ili rođenje djece u nekim krajevima Hrvatske obilježavalo sadnjom ovog prekrasnog stabla.

Drugo ime za kašnjenje

Osim crnog i bijelog duda, postoji i onaj crveni, porijeklom iz Sjeverne Amerike. Domovina crnog duda je Perzija, dok onaj bijeli potječe iz Kine. Njegov latinski naziv “morus” potječe od riječi “mora” što znači kašnjenje, vjerojatno zbog polaganog razvoja pupoljaka.

Od bačvi i lađi do ljekovitih čajeva i rakije

Dud može narasti do visine od čak 20 metara. Njegovi plodovi prepuni su groždanog šećera, vitamina C, mangana, jabučne i limunske kiseline pa se često koriste za džem, sirup, ali i dudovaču – rakiju od duda.

Vrlo je ljekovit pa se od lista i kore pripravljaju čajevi koji su djelotvorni u liječenju infekcija, ali i šećerne bolesti. Smatra se da ovo starinsko voće usporava starenje organizma, a zbog velike količine antioksidansa spada u superhranu. Veliku primjenu ima i u kozmetici, pri čemu djeluje i protiv artirtisa.

U prošlosti su se od duda radili i dijelovi za neretvanske lađe, ali i bačve u kojima se rakija čuva i danas.

Svilarstvo na krilima dudova svilca

Bijeli dud uzgajao se kako bi se njegovim listovima hranile gusjenice dudova svilca. Opredanjem svilenih čahura dobiva se sirova svila. Uzgoj dudova svilca uveden je 1761. godine u Slavonsku krajinu, 1764. u Varaždinsku, a između 1772. i 1774. godine u Bansku krajinu. Na zemljištu u blizini Varaždina za potrebe uzgoja dudova svilca 1770.  bilo je posađeno čak 8.455 stabala dudova. Krapina je u 19. stoljeću bila prepuna dudovih stabala za potrebe svilarske industrije u Mariboru, Varaždinu i Osijeku.

Sredinom 19. i početkom 20. stoljeća uzgojem dudova svilca u Istri se bavilo starije pučanstvo i djeca. Kraljica Marija Terezija 1763. pozvala je brojne dijelove Austro-ugarske monarhije da počnu s proizvodnjom bijelog duda. Danas, značajnijeg uzgoja duda više nema.  Svilarstvo se održalo do sredine 19. stoljeća, a zaustavile su ga bolest dudova svilca oko 1855. godine te konkurencija iz Italije, Francuske i Japana.

Krasio nošnje, dalmatinske trgove i luke

Dudovi su se uzgajali i u Dalmaciji pa su žene u Konavlima ovako dobivenom prirodnom svilom ukrašavale svoje nošnje. No, murve su u Dalmaciji bile i ukras ispod čijih se krošnji za ljetnih vrućina tražilo osvježenje. Sadili su ih u lukama, na trgovima i u vrtovima, a s vremenom su zamijenjene palmama. Stari bijeli dud krasi prostor kraj starog Hajdukovog stadiona. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Splitsko-dalmatinske županije pokrenula je inicijativu da se stablo proglasi botaničkim spomenikom prirode. Dud je zaštitni znak i Makarske koja je poznata po prekrasnom drvoredu.

Jednostavan uzgoj

Danas postoje križanci crnog, bijelog i crvenog duda. Dud se jednostavno razmnožava uz pomoć reznica. Dovoljno je s rodnog stabla uzeti mladicu dužine 30 do 40 centimetara pa je ujesen ili u rano proljeće položiti okomito na tlo, tako da dva pupa ostanu iznad površine, a u slučaju suše sadnicu treba zalijevati. Na taj način izrast će novo stablo duda istih svojstava kao i drvo s kojeg je mladica uzeta.

Popularno
Copy link
Powered by Social Snap