Za 41,5 godinu staža dobila 2.615 kuna mirovine: Pogledajte kako mirovinska pravila “kažnjavaju”

Josip Mihaljević
1. listopada 2021.
Novosti
A- A+

Nema sumnje da je, unatoč očuvanju radnih mjesta tijekom koronakrize, dobar dio građana izvukao deblji kraj. Jedna od njih je naša čitateljica koja je dobila otkaz s 58 godina i 3 mjeseca života i bez primanja je bila primorana otići u prijevremenu mirovinu. Da je samo mogla čekati dvije godine, bez ikakvih dodatnih uplata doprinosa, mirovina bi joj umjesto 2.600 bila preko 3.000 kuna.

Foto: Pexels

Prošloga vikenda javila nam se čitateljica koja je s ogromnim stažem od 41 godinu i šest mjeseci uspjela ostvariti mirovinu od 2.615 kuna. Radila je u ugostiteljstvu koje je, pogotovo prošle godine, žesotko pogođeno korona mjerama i poslodavac joj je dao otkaz.

Na impresivan staž još je uspjela ostvariti dodatnih šest mjeseci jer je majka jednog djeteta, no mirovina joj jedva prebaci 2.600 kuna:

“Počela sam mlada raditi i uz rad završila ugostiteljsku školu SSS 4. stupanj. Moja mirovina je 2.615 kuna, povrijeđena sam jako jer u ovim prijedlozima za mirovinsku reformu nitko ne predlaže promjenu i ukidanje penalizacije ako imam staža dovoljno. (…)

Ja se osjećam oštećeno, prevareno, i bez mogućnosti žalbe jer su mi rekli sve je po zakonu”, obratila nam se čitateljica.

Mirovina bi joj trebala biti preko 3.000 kuna

Penalizacija najviše kažnjava one umirovljenike koji u mirovinu odlaze s prvim uvjetima. Računica je jednostavna – u mirovinu odlazite ranije, dulje ćete ju primati, pa ćemo ju u startu i doživotno ‘zakinuti’. Naša je čitateljica posao izgubila s 58 godina i tri mjeseca života i kako je ostala bez prihoda – morala je odabrati nepovoljnu prijevremenu mirovinu. Naravno, tu su bile i opcije da si nađe drugi posao, no svi umirovljenici koji ostaju bez posla na pragu 60. godine će vam posvjedočiti da poslodavci baš nisu oduševljeni ljudima u tim godinama. Hrvatska zapravo ima poprilično lošu stopu zaposlenih 55+ građana u EU.

No, gospođa ima preko 41 godinu staža, a penalizacija se po sadašnjim pravilima uopće ne obazire na taj staž nego je sav fokus na godinama života.

Da bi stvar bila bizarnija, njena bi mirovina bila preko 3.000 kuna da je u nju otišla godinu i devet mjeseci kasnije čak i da nije uplatila niti jednu dodatnu lipu mirovinskih doprinosa.

Tako blizu, a tako daleko

stariji radnik
Tko su umirovljeni dugogodišnji osiguranici? U Hrvatskoj ih je samo 32 tisuće!

Naime, u zakonodavstvu postoji nešto što se zove institut “dugogodišnjeg osiguranika”. Radi se o punoj starosnoj mirovini za ljude koji moraju ispuniti samo dva uvjeta – 60 godina života i 41 godinu staža. Iako u mirovinu odlaze sa 60 godina života (dakle, ne sa 65 godina koliki su uvjeti za punu starosnu mirovinu), dugogodišnji umirovljenici neće imati nikakvu penalizaciju na svoja mirovinska primanja.

Naša čitateljica je ispunila, po nama, puno važniji uvjet od preko 41 godinu staža. Nedostajalo joj je točno godinu dana i osam mjeseci starosti do 60. rođendana i tada bi mogla kao dugogodišnji osiguranik u mirovinu koja bi joj zasigurno iznosila preko 3.000 kuna.

Nema šanse da se prebaci u bolju mirovinu kad napuni 60 godina

Pitali smo Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, hoće li možda, kada ispuni i drugi uvjet za ‘dugogodišnjeg osiguranika’, moći podnijeti novi zahtjev i ostvariti novo pravo. No, kako su nam odgovorili, takav transfer prava nije predviđen zakonom.

“Zakonom o mirovinskom osiguranju nije propisana mogućnost prevođenja mirovine korisnika koji tijekom korištenja, bez da navrše jednu godinu staža osiguranja, navrše životnu dob za starosnu ili starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika”, odgovorili su nam iz HZMO-a.

Jedino što bi joj pomoglo jest kompletno zamrzavanje mirovine, povratak u svijet rada i tada bi se polazni faktor (dio mirovinskog izračuna koji određuje penalizaciju) povećavao za 0,3 posto po mjesecu za svaki mjesec koji radi i ne prima mirovinu i to pod uvjetom da skupi jednu novu godinu radnog staža.

Treba li se odrediti neki “cilj” u mirovinskom sustavu?

Tijekom donošenja mirovinske reforme mogli ste posvjedočiti kako vladajući vole s visoka umirovljenicima poručiti kako imaju malo staža, oko 32 godine u prosjeku. No, iz ovog primjera možemo vidjeti kako su kažnjeni i oni s puno više staža.

stariji
Penalizacija uvijek vreba iza ugla: Evo kako možete dobiti nižu mirovinu od najniže

Ako je cilj podići prosječan staž, možda ne bi bilo loše razmisliti o maloj preinaci instituta dugogodišnjeg osiguranika i penalizacije uopće. Umjesto da je glavni fokus na godinama starosti, fokus bi mogao biti na odrađenom radnom stažu. Tako bi oni koji premaše 41 godinu staža mogli reći da su “ispunili cilj” i njima bi se moglo definirati nešto blaži uvjeti penalizacije (ako je već mora biti). Ipak država i mirovinski sustav imaju više “koristi”, da se grubo izrazimo, od nekoga tko je doprinose uplaćivao preko 40 godina nego od nekoga drugog tko možda ima 25 godina radnog staža, ali u mirovinu odlazi nešto stariji pa neće imati toliku penalizaciju.

Inače stvaramo limb sve većeg broja marljivih građana, koji možda imaju 56-57-58 godina života, rade i uplaćuju doprinose od kada znaju za sebe, a samo jedna nepredvidljiva situacija ili otkaz prije 60. rođendana će ih ostaviti bez primanja i umjesto dugogodišnjih osiguranika (a bome su dugo godina osigurani i plaćaju doprinose) postat će korisnici prijevremene mirovine s maksimalnom penalizacijom.

Za 41,5 godinu staža dobila 2.615 kuna mirovine: Pogledajte kako mirovinska pravila “kažnjavaju”
Popularno
Share via
Copy link
Powered by Social Snap