Premijerov savjetnik o boljci mirovinskog sustava: 'Vlada može poticati dulji rad'

Potvrda kreditnog rejtinga Hrvatske na razini A3 uz stabilne izglede, prema izvješću agencije Moody's, dokazuje makroekonomsku stabilnost i otpornost hrvatskih javnih financija, poručila je ovih dana Vlada. Najviša je to dosad investicijska razina kreditnog rejtinga, o čemu je govorio i savjetnik predsjednika Vlade za ekonomiju, Zvonimir Savić. Komentirao je i mirovinsku reformu. 

Hrvatska je od pandemije koronavirusa povećala kreditni rejting za čak pet razina. Samo 37 država na svijetu je zabilježilo rast rejtinga uopće. Samo 11 država EU-a ima isti rejting kao mi. Što to donosi građanima? To znači niže kamatne stope, niže zaduživanje, pojasnio je premijerov savjetnik za N1 u gostovanju kod novinara Hrvoja Krešića. 

'Vlada može obeshrabriti raniji odlazak u mirovinu'

Savić se osvrnuo i na mirovinski sustav koji, kako smatra, trpi zbog umirovljenika koji imaju premalo radnog staža, odnosno prerano odlaze u mirovinu. Mirovinska reforma važan je dio reformi koje Hrvatska treba i mora provesti.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

- Opterećenje nam je i to što je mali postotak umirovljenika koji su u mirovini zbog godina staža ili zbog navršenih godina života. To kreira veliko opterećenje na mirovinski sustav. Ono što može Vlada je prilagođavati sustav, ali i obeshrabrivati raniji odlazak u mirovinu, odnosno poticati duži staž, rekao je Savić.

Što više staža, viša i mirovina, a nakon usklađivanja više je i umirovljenika u starosnoj mirovini kojima primanje sada prelazi 1.000 eura. U to sada spadaju sve starosne mirovine koje su ostvarene na temelju 39 ili više godina staža. Najveći iznos penje se tako na 1.205 eura za one koji su radili 46 i više godina, a takvih je gotovo 20.000 korisnika mirovinskog sustava, o čemu smo detaljno pisali ovdje. 

Puno umirovljenika u odnosu na broj zaposlenih 

- Mirovinska reforma opterećuje sustav sada, a i ubuduće. Najveći je problem taj visoki broj umirovljenika u odnosu na radno aktivno stanovništvo, zaključio je savjetnik predsjednika Vlade. 

Omjer radnika i umirovljenika u kolovozu se zadržao na 1,46 i to unatoč padu zaposlenosti. Istovremeno je blago porastao broj umirovljenika, prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Premda ovakav omjer građana koji rade i onih koji su u mirovini nije povoljan, najbolji je još od kraja 90-ih godina, o čemu smo pisali ovdje. 

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.