Novosti Nema zakona koji štiti zelene površine: 'Tu i tamo se nađe kućica s komadom vrta'

Nema zakona koji štiti zelene površine: 'Tu i tamo se nađe kućica s komadom vrta'

Ivana Moslavac
Ivana Moslavac

07. srpanj 2026.

Google Dodajte Mirovina.hr kao željeni izvor na Googleu
Nema zakona koji štiti zelene površine: 'Tu i tamo se nađe kućica s komadom vrta'

Voditelj Botaničkog vrta Vanja Stamenković, Zagreb | Foto: Mirovina.hr

Zagreb je prije bio puno zeleniji. Na razini države nema zakona koji nalaže da se zadrže zelene površine, ističe voditelj Botaničkog vrta Stamenković.

Botanički vrt u Zagrebu je zelena oaza u centru grada s više od 7.000 različitih biljnih vrsta. Grad Zagreb ima i druge lijepe zelene površine i predjele, no nekada je bio puno zeleniji nego danas, smatra voditelj Botaničkog vrta Vanja Stamenković. Puno zelenoga je nestalo, istaknuo je i dodao kako se preselio na Trešnjevku, lijepi kvart s malim kućama i vrtovima, no ni tamo nije kao prije.

'Kako je nekada bilo, toga više nema' 

Trešnjevka je nekada bila jako lijep kvart, dio grada s malim kućama i vrtovima, rekao je voditelj Stamenković, ali one su gotovo potpuno nestale, osim pojedinih dijelova koji su možda zaštićeni. Grad se za vrijeme prijašnje vlasti nije previše brinuo za urbanistički dio, pojasnio je, a smatra da i na razini države nema zakona koji nalaže da se zadrži dovoljno zelenih površina.

– Još se tu i tamo nađe neka od tih malih izvornih kućica s komadom vrta. Ja imam sreću da živim upravo pored jedne takve, gdje gospođa održava fantastičan vrt s voćkama i cvijećem. Kako je nekada bilo, toga više nema, to iščezava. Sada je već malo i kasno, a novi generalni urbanistički plan (GUP) još uvijek nije, ja mislim, zaživio s novim pravilima i puno štete je napravljeno, rekao nam je voditelj Botaničkog vrta.

'Ne može se saditi isto kao i prije 20 godina'

Postoji potreba za stanovanjem i gradnjom, kaže voditelj Botaničkog vrta, ali postoje i dijelovi grada gdje su se mogle upotrijebiti neke malo bolje zelene politike. Puno toga se naručuje izvana, što nikada nije tako dobro koliko lokalno uzgojena biljka koja se prilagodi, objašnjava, jer se u gradovima mora posaditi i određeni standard.

– Što se tiče zelenila, izbora vrsta, definitivno klimatske promjene utječu na to i više se ne može saditi što se sadilo prije 15, 20 godina. Ne može se saditi u isto vrijeme, na isti način kako se sadilo i to, čini mi se, tek polako dolazi u svijest gradskoj upravi i Zrinjevcu koji ima stručne ljude, ali mislim da još uvijek nemaju dovoljno dobre rasadnike… Zadnje oluje su isto tako jako dobro pokazale koje biljke su stabilnije. Jedna od vrlo kriminaliziranih biljaka, i čim se spomene hvataju se za glavu, jest jablan. Jablan se pokazao kao izvrsno stablo. On se može orezivati, on se može održavati, ne znam je li i jedan jablan pao u ovim olujama, kazao je voditelj Botaničkog vrta Stamenković.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.