Studentski rad mora ići u staž: Zbog ove nepravde studenti su zakinuti za mirovinu

Forum mladih Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP) traži da se studentski rad uračuna u staž mirovinskog osiguranja. Prijedlog da se studentski rad prizna kao staž pred Sabor je prošle godine dao zastupnik Mosta Ante Kujundžić, ali on je odbijen, o čemu smo pisali ovdje. Predsjednik Foruma Karlo Vedak smatra da studentima rad nije luksuz ili opcija, već egzistencijalna potreba koja služi za pokrivanje troškova života te je stoga takav zahtjev opravdan. Inače, čak i studenti koji rade preko studentskog ugovora mogu postati članovi obveznih mirovinskih fondova (OMF) i to zbog kartice pogodnosti koje im plaćaju poslodavci, o čemu smo pisali ovdje.

Mladi koji studiraju će imati nižu mirovinu

- Generacije koje su odrastale u drugačijim obrazovnim sustavima mogle su početi graditi mirovinski staž ranije i tako do mirovinske dobi akumulirati znatno više radnih godina, istaknuo je Vedak za naš sestrinski portal Srednja.hr te dodao da danas mladi sve kasnije završavaju formalno obrazovanje, u prosjeku između 25. i 27. godine života, stoga su zbog nepriznavanja studentskog rada sustavno osuđeni na niži staž i nižu mirovinu.

Prošle godine je 135.130 studenata bilo plaćeno putem studentskog ugovora, a njih 147.454 je bilo upisano u zimski semestar. To znači da je okvirno oko 90 posto studenata radilo preko studentskog ugovora bez priznavanja staža za mirovinu.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Iz portala Srednja.hr podsjećaju da je Vlada u ovom mandatu obećala omogućiti studentima priznavanje njihova rada putem student servisa u staž mirovinskog osiguranja. Iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike za njih su naveli da se to još nije dogodilo zbog niz propisa koje je nužno mijenjati uz podsjetnik da mandat traje do 2028. godine.

Doprinosi se trebaju pokriti iz proračuna

S druge strane, Vedak naglašava da se ne radi o tehničkom pitanju već 'pitanju pravednosti, ekonomske realnosti i dugoročne održivosti sustava koji bi trebao štititi sve koji mu doprinose'. Smatra da studenti zaslužuju ista prava kao svaki drugi radnik u sustavu jer plaćaju poreze i doprinose. Naime, nakon što studentska zarada prijeđe godišnji limit od 12.000 eura, na nju se ubire porez.

Također, poslodavci na svaki studentski ugovor uplaćuju 18 posto neto zarade studenata student servisu koji pet posto izdvaja kao doprinos za mirovinsko osiguranje u prvi stup. Kad je u pitanju ugovor o radu, za prvi stup uplaćuje se 15 posto plaće, a za drugi stup pet posto što čini ukupno 20 posto doprinosa za mirovinsko. Postavljaju se pitanja koliko bi studentski rad bio skuplji da uđe u mirovinski staž te bi li postao manje privlačan poslodavcima ako bi za studente morali plaćati više.

- Ključ je u tome tko snosi trošak doprinosa, a ne u tome treba li staž biti priznat. Po našem prijedlogu, mirovinski staž se priznaje studentima, ali dodatne doprinose za to razdoblje podmiruje državni proračun, a ne poslodavac, podijelio je Vedak te naglasio da potražnju za studentskim radom ne određuje samo niža cijena već i fleksibilnost sastavljanja i raskida ugovora te specifična znanja koja studenti donose.

Studentski rad se može priznati retroaktivno

Vedak smatra da je uključivanje studentskog rada u mirovinski sustav moguće usprkos tome što često ne postoji finsko radno vrijeme prema kojem bi se obračunavao staž. Ističe da je isto postignuto u nizu europskih zemalja poput Austrije i Njemačke. Stoga predlaže usklađivanje rješenja s europskim trendovima i dokazano uspješnim modelima.

- Logika bi bila da se studentski rad priznaje proporcionalno stvarno obavljenom radu i uplaćenim doprinosima, odnosno kroz model usporediv s drugim oblicima rada na nepuno radno vrijeme, smatra Vedak, ali navodi da u SDP-u još uvijek nisu razradili detalje poput minimalnog broja sati, praga prihoda ili načina obračuna staža te čekaju stručnu i institucionalnu raspravu.

Kad su u pitanju bivši studenti koji su radili preko studentskih ugovora, načelno se zakoni ne primjenjuju retroaktivno, navodi Vedak. Ipak, dodaje, postoje povijesne iznimke kad su se priznavala razdoblja rada koja prethodno nisu bila vrednovana. U slučaju donošenja političke odluke da je nepriznavanje studentskog rada nepravedno, Sabor bi mogao donijeti zakon koji retroaktivno priznaje taj period. Pri tom bi uvjet bila dokumentacija kojom se rad može dokazati poput ugovora o djelu, potvrde poslodavaca ili poreznih zapisa, smatra Vedak.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.