Pet minuta provjere, manje hodanja po šalterima: Evo što trebate provjeriti
Od 1. siječnja 2027. prava se ostvaruju prema podacima iz SRS-a. Provjerite ih online ili uz pomoć djelatnika u ispostavi Porezne uprave.
06:00 5 d 17.11.2026

Prirodni prirast | Foto: Unsplash
Državni zavod za statistiku objavio je podatke prirodnog kretanja u Hrvatskoj za 2023. godinu. Statistika je porazna, ali ruku na srce, i očekivana. U tom razdoblju rođeno je 32.170 djece, a umrlo je 51.275 stanovnika. U prijevodu, Hrvatska iz godine u godinu ima negativni prirodni prirast, a u 2023. godine broj stanovnika smanjen je za 19.105.
U šest hrvatskih županija je tijekom 2023. godine bilo dvostruko više preminulih od broja novorođene djece. Riječ je o županijama koje tradicionalno godinama imaju isti problem, a to su: Ličko – senjska, Primorsko- goranska, Karlovačka, Požeško- slavonska, Sisačko- moslavačka te Šibensko- kninska županija. Još osam županija blizu je takvom katastrofalnom omjeru. U njima se u svakih 100 umrlih osoba rodilo tek između 50 i 60 djece, što je poprilično porazno.
Niti jedna županija se ne može pohvaliti s prirodnim prirastom, ali u nekim županijama je situacija bolja nego u drugima. Recimo, u Međimurskoj županiji, koja je jedno od dobrostojećih hrvatskih županija po pitanju stope fertiliteta, na svakih 100 preminulih rodilo se samo 84 djece. Nakon Međimurske, slijede Dubrovačko-neretvanska županija i Grad Zagreb, u kojima je vitalni indeks iznosio 77. Također, u Gradu Zagrebu je rođen najveći broj djece, ali je i bilo najviše umrlih, što je poprilično logično jer je riječ o najmnogoljudnijem hrvatskom gradu.
U Hrvatskoj je 2023. godine rođeno 32.170 djece, što je najmanji broj otkako se vode statistički podaci. U 2023. u odnosu na prethodnu godinu broj živorođene djece pao je za 5,1 posto, tj. rođeno je 1.713 djece manje nego u 2022. Ukupan broj rođenih u 2023. bio je 32.325 djece, od toga 32.170 živorođene djece i 155 mrtvorođene. Od 32.170 živorođene djece rođeno je 16.355 ili 50,8 posto muške djece i 15 815 ili 49,2 posto ženske djece. S druge strane, stopa nataliteta (živorođeni na 1.000 stanovnika) u 2023. iznosila je 8,3.
Usporedimo li statistiku rođenih zadnjih pet godina, od 2019. godine do 2021. situacija je bila puno bolja nego zadnje dvije godine. U 2019. je rođeno 36.296 djece, godinu kasnije je broj nešto sitno pao, na 35.987 djece, da bi u 2021. najviše narastao, kad se rodilo 36.641 djece. U zadnje dvije godine vidljiv je kontinuirani pad, i to u svakoj godini za gotovo dvije tisuće djece. U 2022. godini je rođeno 34.027 djece, a u 2023. godini 32.325. djece. Nevjerojatno zvuči činjenica da je 2013. godine u Hrvatskoj rođeno 40.083 djece, čak 7.758 djece više 2023. godine. Vidljiv je negativan trend u rađanju djece, pogotovo zadnje dvije godine, a vrlo bitan razlog u tome zasigurno igra inflacija te kriza koja je zahvatila svijet.
Osjetno je smanjen broj umrlih što je ublažilo trend rasta negativnog prirodnog prirasta. U 2023. umrlo je 51.275 stanovnika, što je 5.704 osobe ili 10 posto manje nego u prethodnoj godini. Primjerice, 1993. godine je umrlo 50.846 stanovnika, 2003. godine 52.575 stanovnika, a 2013. godine 50.386 stanovnika. Statistički gledajući, brojevi ne odskaču u velikoj mjeri.
Kad bismo usporedilo broj umrlih zadnjih pet godina, u 2020., 2021. i 2022. godini je vidljiva anomalija, odnosno velik skok u broju umrlih. Razlog tome je pandemija koronavirusa koja je poharala Hrvatsku i cijeli svijet. Primjerice, u 2019. godini je u Hrvatskoj umrlo 51.794 stanovnika, a u 2020. 57.023. Godinu dana kasnije broj je naglo narastao, pa smo u 2021. godini imali 62.712 umrlih, a 2022. godine je taj broj uvelike pao, ali je i dalje bio visok, a umrlo je 56.979 stanovnika. U zadnjih deset godina, broj umrlih nije previše odskakao od svog prosjeku, osim u spomenutim godinama pandemije koronavirusa. Primjerice, zbrojimo li broj umrlih, ne računajući tri godine koronavirusa, prosječno je u Hrvatskoj u ostalih sedam godina umrlo 52.263 stanovnika. Uračunamo li sve godine, odnosno njih zadnjih deset, u prosjeku je umrlo 54.256 stanovnika.
Stopa prirodnog prirasta bila je negativna i iznosila je -5,0 (-19.105 osoba), dok je vitalni indeks iznosio 62,7. U svim županijama prirodni prirast bio je negativan, a najveći negativni prirodni prirast tradicionalno je bio u Primorsko-goranskoj županiji, iznosi je -2 092, koja je i prošle godine imala bili ‘prva’ na listi.
U zadnjih deset godina, tri županije su se stalno mijenjale po pitanju tog negativnog rekorda. Riječ o Gradu Zagrebu, Primorsko – goranskoj županiji te Osječko- baranjskoj. U istom razdoblju, samo se dva puta dogodilo da neke županije imaju pozitivan prirodni prirast, 2014. godine Grad Zagreb, Međimurska i Dubrovačko – neretvanska, a 2016. godine samo Međimurska županija.
Ono što može veseliti je činjenica da je negativni prirodni prirast uvelike smanjen u odnosu na prethodne tri godine te prvi put da je taj broj pao ispod -20.000 stanovnika. U 2021. godini bio je rekordno negativan, tada je broj stanovnika u Hrvatskoj bio umanjen za 26.204. Trend smanjivanja negativnog prirodnog prirasta je posljedica pada broja umrlih, a ne povećanog broja novorođene djece. Također, Hrvatska od svoje samostalnosti nikada nije imala pozitivan prirodni prirast. Najbliže tome bile je 1995. godine, kada je rođeno 50.182 djece, a umrlo 50.536 stanovnika, što znači da je prirodni prirast iznosio – 354.
Prema podacima DZS-a, migracijski saldo je zadnje dvije godine u plusu. Riječ je o razlici broja doseljenih u Hrvatsku te broja odseljenih u inozemstvo. U zadnjih deset godina, najgora je situacija bila u 2017. godini, kada je migracijski saldo iznosio – 31.799. U 2021. godini bio je – 4.512, a u 2022. godini po prvi put pozitivan. U Hrvatsku se te godine doselilo 57.972 ljudi, a odselilo 46.287, što znači da je migracijski saldo iznosio 11.685.
U 2023. godini doselilo se čak 69.396 stanovnika, a odselio, i dalje velik broj ljudi, njih 39.128. Zaključak, nikad veći migracijski saldo koji iznosi 30.178 stanovnika. Tako migracijski saldo već drugu godinu zaredom bilježi rast i pozitivan trend. Prema procjeni DZS-a, krajem 2023. u Hrvatskoj je živjelo 3.861.967 stanovnika, a godinu prije 3.850.894, dakle nešto više od 11.000 stanovnika. Kako bi se reklo, sve štima jer je prirodni prirast – 19.105. Dakle, 30.178 minus 19.105 iznosi 11.073 stanovnika. Hrvatska Vlada je nedavno objavila kako stižu paketi demografskih mjera, a više o tome pročitajte ovdje.
Pet minuta provjere, manje hodanja po šalterima: Evo što trebate provjeriti
Od 1. siječnja 2027. prava se ostvaruju prema podacima iz SRS-a. Provjerite ih online ili uz pomoć djelatnika u ispostavi Porezne uprave.
06:00 5 d 17.11.2026
Čvrsti i sigurni koraci: Kako sačuvati zdravlje zglobova, tetiva i hrskavice?
Zglobovima je važna svakodnevna briga, a ne tek kad zaboli. Kretanje, snaga mišića i prehrana čine razliku u očuvanju pokretljivosti.
14:07 12 d 10.11.2026
Mirovina.hr slavi 9. rođendan: Iskoristite akcijsku cijenu za godišnju pretplatu
Povodom 9. rođendana portala pripremili smo posebnu akcijsku cijenu. Cijelu godinu čitajte portal mirovina.hr bez oglasa za 29€, umjesto 89€.
11:58 34 d 19.10.2026
Razgovarali smo s voditeljicom Centra koralja: 'Koraljarstvo je oblikovalo život Zlarina'
Centar koralja čuva baštinu i doprinosi razvoju Zlarina. Koralj nije samo materijal za nakit, nego i dio identiteta otoka, kaže Katarina Gregov.
09:00 22 d 31.10.2026
Dom za starije na veliko nabavlja kolače i kruh: Krempite jednom mjesečno
Dom za starije će razni kolači, kruh i peciva koštati oko 66.000 eura. Od kolača su na popisu, među ostalim, jafa šnite, pita sa sirom, ali i torte.
07:34 8 h 22.11.2026
Bakina kuhinja: Mekane buhtle koje brže nestanu nego što se naprave
Buhtle su idealna poslastica koju lako možete napraviti kod kuće. Priprema je jednostavna, ali ove mekane buhtle brže nestanu nego što se naprave.
07:34 8 h 22.11.2026
Hrvatska u pola godine izgubila 6.000 birača: Najveći pad u ovim županijama
Hrvatska je u zadnjih godinu dana izgubila gotovo 14.000 birača, a u zadnjih šest mjeseci više od 6.000. Pet županija je u plusu, a pet u minusu.
07:33 8 h 22.11.2026
Foto dana: 'Kroz kreativno stvaranje unijeli smo blagdanskog duha u naš Dom'
Pripreme za Božić u Domu za starije Glina već su počele. Umirovljenici su se družili na kreativnoj radionici i izrađivali lijepe božićne ukrase.
07:31 8 h 22.11.2026
Dok Ministarstvo svake godine dijeli više od 500 stipendija, u šest godina svega ih se 415 zaposlilu u školi, a 374 ondje i dalje radi.
08:05 7 h 22.11.2026
Preminuo donedavni dekan Pravnog fakulteta i kandidat za rektora, ovako je zamišljao sveučilište
Preminuo je Ivan Koprić, donedavni dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu i kandidat za rektora na ovogodišnjim izborima.
07:53 8 h 22.11.2026
Sat otkucava: Ovo svaki stambenjak mora imati od 1. siječnja 2027., ako se oglušite idu sankcije
Vlasnici stanova koji se ne uspiju dogovoriti sa susjedima mogli bi ostati bez mogućnosti samostalnog izbora upravitelja zgrade.
09:42 6 h 22.11.2026
Par je za iznimno nisku cijenu kupio dvokatnicu iz 19. stoljeća i krenuli su s renovacijom. Samo prozori mogli bi ih stajati skoro kao cijeli objekt.
09:22 6 h 22.11.2026