Nikad manje rođene djece, ali umrlo je puno manje ljudi nego prethodnih godina

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, U Hrvatskoj je 2023. godine rođeno 32.170 djece, a umrlo je 51.275 stanovnika. Podaci pokazuju da je u Hrvatskoj rođeno najmanje djece od 1991. godine, odnosno otkako postoje statistička mjerenja. S druge strane, negativni prirodni prirast je smanjen jer su umrle 5.704 osobe manje nego u prethodnoj godini, a ukupno iznosi 19.105. Pozitivna vijest je činjenica da je migracijski saldo u velikom plusu pa je broj stanovnika Hrvatske veći nego prethodne godine.

Državni zavod za statistiku objavio je podatke prirodnog kretanja u Hrvatskoj za 2023. godinu. Statistika je porazna, ali ruku na srce, i očekivana. U tom razdoblju rođeno je 32.170 djece, a umrlo je 51.275 stanovnika. U prijevodu, Hrvatska iz godine u godinu ima negativni prirodni prirast, a u 2023. godine broj stanovnika smanjen je za 19.105.

U šest županija dvostruko više umrlih nego rođenih

U šest hrvatskih županija je tijekom 2023. godine bilo dvostruko više preminulih od broja novorođene djece. Riječ je o županijama koje tradicionalno godinama imaju isti problem, a to su: Ličko – senjska, Primorsko- goranska, Karlovačka, Požeško- slavonska, Sisačko- moslavačka te Šibensko- kninska županija. Još osam županija blizu je takvom katastrofalnom omjeru. U njima se u svakih 100 umrlih osoba rodilo tek između 50 i 60 djece, što je poprilično porazno.

Niti jedna županija se ne može pohvaliti s prirodnim prirastom, ali u nekim županijama je situacija bolja nego u drugima. Recimo, u Međimurskoj županiji, koja je jedno od dobrostojećih hrvatskih županija po pitanju stope fertiliteta, na svakih 100 preminulih rodilo se samo 84 djece. Nakon Međimurske, slijede Dubrovačko-neretvanska županija i Grad Zagreb, u kojima je vitalni indeks iznosio 77. Također, u Gradu Zagrebu je rođen najveći broj djece, ali je i bilo najviše umrlih, što je poprilično logično jer je riječ o najmnogoljudnijem hrvatskom gradu.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Nikad manje rođene djece

U Hrvatskoj je 2023. godine rođeno 32.170 djece, što je najmanji broj otkako se vode statistički podaci. U 2023. u odnosu na prethodnu godinu broj živorođene djece pao je za 5,1 posto, tj. rođeno je 1.713 djece manje nego u 2022. Ukupan broj rođenih u 2023. bio je 32.325 djece, od toga 32.170 živorođene djece i 155 mrtvorođene. Od 32.170 živorođene djece rođeno je 16.355 ili 50,8 posto muške djece i 15 815 ili 49,2 posto ženske djece. S druge strane, stopa nataliteta (živorođeni na 1.000 stanovnika) u 2023. iznosila je 8,3.

Usporedimo li statistiku rođenih zadnjih pet godina, od 2019. godine do 2021. situacija je bila puno bolja nego zadnje dvije godine. U 2019. je rođeno 36.296 djece, godinu kasnije je broj nešto sitno pao, na 35.987 djece, da bi u 2021. najviše narastao, kad se rodilo 36.641 djece. U zadnje dvije godine vidljiv je kontinuirani pad, i to u svakoj godini za gotovo dvije tisuće djece. U 2022. godini je rođeno 34.027 djece, a u 2023. godini 32.325. djece. Nevjerojatno zvuči činjenica da je 2013. godine u Hrvatskoj rođeno 40.083 djece, čak 7.758 djece više 2023. godine. Vidljiv je negativan trend u rađanju djece, pogotovo zadnje dvije godine, a vrlo bitan razlog u tome zasigurno igra inflacija te kriza koja je zahvatila svijet.

Osjetno smanjen broj umrlih

Osjetno je smanjen broj umrlih što je ublažilo trend rasta negativnog prirodnog prirasta. U 2023. umrlo je 51.275 stanovnika, što je 5.704 osobe ili 10 posto manje nego u prethodnoj godini. Primjerice, 1993. godine je umrlo 50.846 stanovnika, 2003. godine 52.575 stanovnika, a 2013. godine 50.386 stanovnika. Statistički gledajući, brojevi ne odskaču u velikoj mjeri.

Kad bismo usporedilo broj umrlih zadnjih pet godina, u 2020., 2021. i 2022. godini je vidljiva anomalija, odnosno velik skok u broju umrlih. Razlog tome je pandemija koronavirusa koja je poharala Hrvatsku i cijeli svijet. Primjerice, u 2019. godini je u Hrvatskoj umrlo 51.794 stanovnika, a u 2020. 57.023. Godinu dana kasnije broj je naglo narastao, pa smo u 2021. godini imali 62.712 umrlih, a 2022. godine je taj broj uvelike pao, ali je i dalje bio visok, a umrlo je 56.979 stanovnika. U zadnjih deset godina, broj umrlih nije previše odskakao od svog prosjeku, osim u spomenutim godinama pandemije koronavirusa. Primjerice, zbrojimo li broj umrlih, ne računajući tri godine koronavirusa, prosječno je u Hrvatskoj u ostalih sedam godina umrlo 52.263 stanovnika. Uračunamo li sve godine, odnosno njih zadnjih deset, u prosjeku je umrlo 54.256 stanovnika.

Smanjio se negativni prirast

Stopa prirodnog prirasta bila je negativna i iznosila je -5,0 (-19.105 osoba), dok je vitalni indeks iznosio 62,7. U svim županijama prirodni prirast bio je negativan, a najveći negativni prirodni prirast tradicionalno je bio u Primorsko-goranskoj županiji, iznosi je -2 092, koja je i prošle godine imala bili ‘prva’ na listi.

U zadnjih deset godina, tri županije su se stalno mijenjale po pitanju tog negativnog rekorda. Riječ o Gradu Zagrebu, Primorsko – goranskoj županiji te Osječko- baranjskoj. U istom razdoblju, samo se dva puta dogodilo da neke županije imaju pozitivan prirodni prirast, 2014. godine Grad Zagreb, Međimurska i Dubrovačko – neretvanska, a 2016. godine samo Međimurska županija.

Ono što može veseliti je činjenica da je negativni prirodni prirast uvelike smanjen u odnosu na prethodne tri godine te prvi put da je taj broj pao ispod -20.000 stanovnika. U 2021. godini bio je rekordno negativan, tada je broj stanovnika u Hrvatskoj bio umanjen za 26.204. Trend smanjivanja negativnog prirodnog prirasta je posljedica pada broja umrlih, a ne povećanog broja novorođene djece. Također, Hrvatska od svoje samostalnosti nikada nije imala pozitivan prirodni prirast. Najbliže tome bile je 1995. godine, kada je rođeno 50.182 djece, a umrlo 50.536 stanovnika, što znači da je prirodni prirast iznosio – 354.

Migracijski saldo u velikom plusu

Prema podacima DZS-a, migracijski saldo je zadnje dvije godine u plusu. Riječ je o razlici broja doseljenih u Hrvatsku te broja odseljenih u inozemstvo. U zadnjih deset godina, najgora je situacija bila u 2017. godini, kada je migracijski saldo iznosio – 31.799. U 2021. godini bio je – 4.512, a u 2022. godini po prvi put pozitivan. U Hrvatsku se te godine doselilo 57.972 ljudi, a odselilo 46.287, što znači da je migracijski saldo iznosio 11.685.

U 2023. godini doselilo se čak 69.396 stanovnika, a odselio, i dalje velik broj ljudi, njih 39.128. Zaključak, nikad veći migracijski saldo koji iznosi 30.178 stanovnika. Tako migracijski saldo već drugu godinu zaredom bilježi rast i pozitivan trend. Prema procjeni DZS-a, krajem 2023. u Hrvatskoj je živjelo 3.861.967 stanovnika, a godinu prije 3.850.894, dakle nešto više od 11.000 stanovnika. Kako bi se reklo, sve štima jer je prirodni prirast – 19.105. Dakle, 30.178 minus 19.105 iznosi 11.073 stanovnika. Hrvatska Vlada je nedavno objavila kako stižu paketi demografskih mjera, a više o tome pročitajte ovdje.