BUZ o nepravdi obiteljskih mirovina: 'Više dobiju udovice zastupnika bez staža'
Za obiteljske mirovine zakinuti su oni s 40 i više godina staža, upozorava Milivoj Špika. S druge strane, puno bolje prolaze udovice zastupnika.
09:38 1 h 10.04.2026

Umirovljenici u Zagrebu | Foto: Unsplash/Canva
Građani imaju visoka očekivanja od EU-a, pokazuje posljednje istraživanje Eurobarometra koje je naručio Europski parlament. Usred nestabilnog geopolitičkog okruženja, većina Europljana (68 %) smatra da bi Europska unija trebala imati veću ulogu u zaštiti svojih građana od globalnih kriza i sigurnosnih rizika. Velika većina ispitanika (90 %) poziva države članice na veću ujedinjenost, a 77 % vjeruje da EU treba više sredstava za odgovor na trenutačne globalne izazove.
U Hrvatskoj 65 % građana očekuje pojačanu ulogu EU-a u obrani od globalnih rizika. Kao i na EU razini, devet od deset ispitanika u Hrvatskoj (90 %) smatra da bi članice trebale biti ujedinjenije, a gotovo jednaki broj (87 %) da EU treba više sredstava.
Prioriteti građana odražavaju njihovu zabrinutost zbog trenutačne političke i gospodarske situacije. Prema odgovorima ispitanika, Unija se treba usredotočiti na obranu i sigurnost (37 %) te na konkurentnost, gospodarstvo i industriju (32 %) kako bi ojačala svoj položaj u svijetu. Osim toga, građani su mišljenja da bi prioriteti Europskog parlamenta trebali biti inflacija, rastuće cijene i troškova života (41 %), zatim obrana i sigurnost (34 %) te borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti (31 %). Da je zaustavljanje inflacije i rasta troškova života već bila ključna tema posljednjih europskih izbora pokazalo je postizborno istraživanje Eurobarometra, a stanje u gospodarstvu i dalje zabrinjava europske građane. Inflacija je u kolovozu prema podacima DZS-a na godišnjoj razini iznosila 4,1 posto, jednako kao i u srpnju, o čemu smo pisali ovdje.
Za ispitanike u Hrvatskoj konkurentnost, gospodarstvo i industrija predstavljaju primarno područje (39 %) na koje bi se EU trebao usredotočiti u jačanju svoje uloge. Izdvajaju i sigurnost hrane i poljoprivredu (33 %) te demografiju, migracije i starenje stanovništva (30 %). Obrana i sigurnost su na četvrtom mjestu (26 %), iza energetske neovisnosti i infrastrukture (28 %). Kod odgovora o prioritetnim temama kojima bi se trebao baviti Europski parlament uvjerljivo dominira problem inflacije i troškova života (55 %), a slijede podrška gospodarstvu i otvaranje novih radnih mjesta (41 %) te borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti (38 %). To su bili prioriteti koje su u radu Europskog parlamenta građani u Hrvatskoj zagovarali i tijekom prošlog istraživanja Eurobarometra (siječanj / veljača 2025.), a sada to čine u još izraženijim postocima.
Kada je riječ o učinkovitijim ulaganjima u prioritete, gotovo 8 od 10 ispitanih Europljana (78 %) smatra da bi više projekta trebao financirati EU u cjelini umjesto pojedinih država članica. Velika većina ispitanih građana (91 %) smatra da bi Europski parlament trebao imati adekvatne informacije i alate za nadzor potrošnje EU-a. Osim toga, 85 % ispitanika na EU razini, i većina njih u svim državama članicama, slaže se da bi financiranje država članica trebalo biti uvjetovano njihovim poštovanjem vladavine prava i demokratskih načela.
– Građani EU-a žele da se Europa usredotoči na sigurnost i gospodarstvo. Oni traže stabilnost u EU-u i očekuju snažan i ujedinjen europski glas u današnjem nesigurnom svijetu. Naši prioriteti i sljedeći dugoročni proračun EU-a stoga moraju Uniji omogućiti da se uhvati ukoštac s novim geopolitičkim okolnostima. Parlament je saslušao zahtjeve, a sada moramo poduzeti konkretne financijske korake, uložiti u ono što je važno i predstaviti rezultate našim građanima, rekla je, osvrćući se na rezultate Eurobarometra, predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola.
Skoro dvije trećine građana (72 %) smatra da djelovanje EU-a utječe na njihovu svakodnevicu. Polovica njih (50 %) učinak EU-a drži pozitivnim, 31 % ni pozitivnim ni negativnim, a 18 % negativnim. Europska unija se smatra stabilnim mjestom za život, a 73 % ispitanih građana misli da njihova zemlja ima korist od članstva. Ispitanici vide konkretne koristi od članstva u doprinosu Unije očuvanju mira i jačanju sigurnosti (37 %), boljoj suradnji država članica (36 %) i gospodarskom rastu (29 %).
Ispitanici u Hrvatskoj u znatno manjoj mjeri od EU prosjeka smatraju da Unija utječe na njihov svakodnevni život (58 %). Međutim to djelovanje pozitivnim ocjenjuje veći broj građana (61 %). Stava da je utjecaj EU-a ni pozitivan ni negativan je 33 % ispitanika, a negativan 6 %, što je znatno manje od EU razine. Čak 79 % građana u Hrvatskoj prepoznaje koristi EU članstva, u najvećoj mjeri kroz nove mogućnosti za rad (49 %) te doprinos EU-a održavanju mira i sigurnosti, kao i gospodarskom rastu i boljem standardu građana (po 32 %).
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
Solarni paneli kao alternativa za umirovljenike: Spas od krize ili neisplativo ulaganje?
Prijelaz na solarnu energiju prosječan umirovljenik može si priuštiti samo uz poticaje. 'Uradi sam' pristupi će mu više odmoći nego pomoći.
16:51 18 h 09.04.2026
Više od 500 umirovljenika rasplesalo se u Zadru: Pjesmom ih je razveselio gost iznenađenja
Poseban gost iznenađenja bio je pjevač Zdravko Škender. Pridružili su im se i župan te gradonačelnik. Bal se održao u sklopu Županijskih dana.
16:50 18 h 09.04.2026
Baksa o kartici za isplatu inkluzivnog dodatka: Uvodi se kontrola nad životima korisnika
Ministar Ružić tvrdi da se razvija digitalni alat za isplatu socijalnih naknada. Inkluzivni dodatak će se po novoj uputi isplaćivati skrbnicima.
16:49 18 h 09.04.2026
Rasterećenje bolnica: Od lipnja će se na vađenje krvi ići kod obiteljskog liječnika
Lokalni liječnici pratit će kronične bolesnike i dobiti holtere EKG-a i tlaka. Mjere će uključiti oko 3.000 pružatelja primarne zdravstvene zaštite.
16:47 18 h 09.04.2026