Svake godine raste potrošnja lijekova: Evo koliko pokriva HZZO i što se najviše troši

Izvješće HALMED-a za 2024. godinu pokazuje da potrošnja lijekova u Hrvatskoj kontinuirano raste te je prošle godine iznosila 1,76 milijardi eura. Oko 90 posto lijekova plaća HZZO, a najviše se troši na lijekove protiv zloćudnih tumora, imunosupresive te lijekove za šećernu bolest. Profesor Pero Draganić iz HALMED-a upozorio je i na sve češću pojavu naručivanja lijekova putem interneta.

Izvješće Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) za 2024. godinu pokazuje da potrošnja lijekova na razini Hrvatske raste iz godine u godinu. Profesor dr. sc. Pero Draganić iz HALMED-a osvrnuo se na povećanje potrošnje, lijekove koji se najviše troše i problematično naručivanje lijekova s interneta u emisiji Novi dan N1 televizije. Uzimanje pet ili više lijekova dnevno naziva se polifarmacija i vrlo je česta među starijim osobama, a više o tome nam je rekla farmaceutkinja Ana Soldo, o čemu smo pisali ovdje.

90 posto lijekova plaća HZZO

Na godišnjoj razini potrošnja lijekova raste za oko pet posto te Draganić tvrdi da je to umjeren rast i da je sličan rastu potrošnje lijekova u mnogim zemljama s kojima se uspoređujemo. Recimo u 2024. godini u odnosu na 2023. porast je bio šest posto. Na lijekove je u Hrvatskoj u 2024. godini potrošeno milijardu i 760 milijuna eura. Draganić je komentirao koliko tih lijekova pokriva HZZO.

– U evidenciji potrošnje dolazimo do toga da 90 posto lijekova koji se potroše pokriva i plaća HZZO. Deset posto lijekova ne plaća HZZO. U potrošnju bez recepta ulaze lijekovi protiv bolova, lijekovi za temperaturu, lijekovi za respiratorne infekcije, kreme. Svaki lijek je bitan,ali HZZO pokriva sve bitne lijekove. Pokrivenost lijekova je dobra, ali to košta. Po potrošnji u eurima već godinama prednjače lijekovi L1 skupine, antitumorska terapija. U antitumorskoj terapiji imamo stare lijekove koji imaju manji porast od prosjeka, do pet posto. Novi lijekovi su skupi i njihova potrošnja jako raste. U L1 skupini imamo potrošnju preko 400, skoro 500 milijuna eura. To je dobro i pohvalno za Ministarstvo i HZZO, ali to košta svugdje u svijetu pa tako i kod nas, kazao je Draganić.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Koji se lijekovi najviše koriste?

Draganić kaže da ako se gleda financijski, najviše se troši na antineoplastike i citostatike, odnosno na lijekove koji se koriste za zloćudne tumore. Druga skupina je jako izražena i ima uzlet u potrošnji, a to su imunosupresivi. U mnogim bolestima otkriva se imunološka komponenta pa se djelujući protiv tog imunološkog sustava koriste imunosupresivi, objašnjava Draganić. Na trećem mjestu su lijekovi za šećernu bolest, a jedan od razloga veće potrošnje lijekova je bolja dijagnostika, ističe Draganić. Jedna od bolesti za koju se troši puno lijekova je hipertenzija, kako objašnjava Draganić, ta bolest je uporna i dugo traje. Osvrnuo se i na kvalitetu lijekova na hrvatskom tržištu.

– Dobra smo agencija i naš posao je u domeni regulative, vodimo računa da lijekovi na tržištu koje imamo budu kvalitetni, na razini visoko razvijenih zemalja. Proizvođači ako plasiraju jedan lijek, mora biti isti u Americi, Njemačkoj ili Hrvatskoj. Nedavno smo imali dvije komisije iz Europske medicinske agencije i kontrole, dobili smo visoke ocjene koje nas svrstavaju u sam vrh europskih agencija za lijekove, poručio je Draganić.

‘Lijekovi se putem interneta ne smiju naručivati’

Iako se ponekad dogodi da jedan lijek nedostaje, uvijek postoje dva ili tri zamjenska lijeka pa zbog toga ne dolazi do nestašice lijekova, tvrdi Draganić. Hrvatska udruga za zaštitu potrošača (HUZP) nedavno je objavila da im se često obraćaju potrošači koji putem interneta naručuju lijekove u vrijednosti od 100 i više eura, a koji vrlo često uopće ne budu isporučeni ili se pokažu neodgovarajućima za zdravstvene probleme koje imaju. Draganić kaže da se nije dogodio nijedan slučaj lažnog lijeka.

– Vjerujem da se to dogodilo, ali da se osobi koja je uzela lažni lijek nije ništa dogodilo i to je sreća. Lijekovi se putem interneta ne smiju i ne mogu naručivati. Danas preko interneta možete kupiti sve. Zakonodavac je propisao da mogu postojati e-ljekarne, ali te ljekarne moraju dobiti akreditaciju u HALMED-u. Nijedna ljekarna se još nije javila HALMED-u da bi tražila tu akreditaciju. Valjda nema toliko puno interesa. Ljudi koji naručuju lijekove putem interneta, šute o tome. Potrebno je isticati da je kupnja lijekova putem interneta na neprovjereni način opasna. Loša stvar se dogodi prvi put, najčešće i zadnji, zaključuje Draganić.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.